Page 44 - Vila Velebita br 10

Basic HTML Version

45
kom prugom s Karlovcem još od 1865.
(tzv. lička pruga izgrađena je tek počet-
kom 20. stoljeća), a s Rijekom od 1873.
godine.
Tesla je mogao vidjeti i novi
(današnji
), koji
je bio u gradnji i dovršen dva mjeseca
poslije njegova boravka u Zagrebu. Iz
Zagreba je otputovao prema Budimpešti
preko Varaždina, s kojim je Zagreb bio
povezan željezničkom prugom preko
Zaprešića još od 1886.. Teslu je u Za
grebu zatekla plinska rasvjeta po ulicama
i po većim kućama. Plinom se opskrb
ljivalo iz Gradske plinare, smještene na
mjestu današnje zgrade
,
između Gundulićeve ulice i Mažurani
ćeva trga. Upravo u godini kad je Tesla
posjetio Zagreb izgrađena je zagrebačka
Bilo je to vrijeme Hartmanno
ve tiskare. Još se gradila današnja prvo
stolnica jer je stara srušena u velikom
potresu 1880. godine. Okruženi skelama,
njezini su tornjevi tek nastajali.
Godinu dana prije Teslina dolaska u Za-
greb piše Oton Kučera u
-
(MH, Zagreb
1891.): "...stalo se električno svjetlo silno
širiti po čitavom svijetu: radionice i tvor-
nice, luke i kolodvori, željeznice i bro-
dovi, kazališta i dvorane, ulice i trgovi,
svjetionici na moru i čitave četvrti grado-
va, pače i privatni stanovi zasjaše u elek-
tričnom svjetlu." Tu je najavuTesla očito
podupro, a ostvarila se kad je za to došlo
vrijeme.
Državni ko-
lodvor
Glavni kolodvor
-
-
Elektre Zagreb
-
Pivovara.
-
-
Crtama o mag
netizmu i elektricitetu
Mirko Kalanj
konjskomvučom, nepopločane ulice. Za-
greb je već četiri desetljeća bio spojen sa
svijetom brzojavom, a tri desetljeća že-
ljeznicom. Već desetljeće Zagreb ima te-
lefon, a šestu godinu i telefonsku centralu
sa stotinu brojeva. Takvom je Zagrebu
Tesla predlagao elektrifikaciju kao put u
gospodarski i kulturni razvoj.
Tesla je u Zagreb stigao iz pravca Gospi-
ća, vjerojatno vlakom, na
(danas
) koji je povezi-
vao Zagreb sa svijetom. Taj je kolodvor
izgrađen 1862. godine, kada je izgrađena
pruga Zidani Most-Zagreb-Sisak za
Ugarske
, pa je po tome i
nazvan. Zagreb je povezan željeznič-
Južni kolodvor
Zapadni kolodvor
Južne željeznice
skom poglavarstvu da raspiše natječaj za
gradnju hidroelektrane izmjenične struje.
Izabrana je rijeka Kupa kraj Ozlja, jer je
procijenjeno da ima dovoljno energije za
pokretanje elektrane. Dijelom zbog spo-
renja s Karlovcem oko iskorištenja rijeke
Kupe, a dijelom što je u Zagrebu još tra-
jala koncesija za plinsku rasvjetu, taj je
natječaj propao. Karlovački
u
to doba piše kako "Zagreb želi oteti Kar-
lovcu 8.000 konjskih sila."
U Zagrebu su prve žarulje zasjale 17. lis-
topada, a osvijetljen električnom
rasvjetom 5. studenoga 1907., 15 godina
nakon Teslina prijedloga za elektrifi-
kaciju. O tome pišu
:
"Bijeli naš Zagreb zasjao je kao preporo-
đen. Tko je sinoć banuo na Jelačić plac,
pričinilo mu se da su palače što ga okru-
žuju zidovi, tlo, parketirano i ulašteno.
Sve je odsijavalo. Izgledalo je kao velika
krasna dvorana. Samo je trebala još svi-
rati glazba, pa bi mnogi šetajući parovi i
zaplesali."
Tek kao podsjetnik recimo da su prve
elektroprivredne instalacije iz malih ge-
neratora s pogonom na paru postojale u
Županji već 1880., Zagrebu 1882, a u
Rijeci 1885. Prva hidroelektrana sagra-
đena je 1895. na Krki, na Skradinskom
buku i proizvodila je struju za Šibenik
(prva hidroelektrana u Hrvatskoj i sedma
u Europi).
U vrijeme Teslina posjeta Zagreb je imao
50-ak tisuća stanovnika, gradski vodo-
vod, plinaru i plinsku javnu rasvjetu,
tvornice i obrtničke radionice s pogonom
na parni stroj, već godinu dana tramvaj s
Glasonoša
Narodne novine
je
Tvornica Nikola Tesla nekad: Ispitivanje releja 1953. godine
Zagrebačka pivovara u Ilici, crtež iz 1895. godine
Tesla u Zagrebu