Page 61 - Vila Velebita br 10

Basic HTML Version

62
No, osim priče o djetinjstvu i školovanju
Nikole Tesle, pa i izumiteljskom životu,
Smiljan bi mogao posjetiteljima ispričati
niz istinitih priča iz starije povijesti. Po-
najprije je tu priča o ilirskom plemenu Ja-
podi čija je gradina bila na brdu Miljača,
a dva njihova groblja (nekropole) pokraj
nje. Na Rimljane podsjeća kamena žara u
kojoj se čuvao prah pokojnika, a nalazi se
na ulazu u smiljansko katoličko groblje, i
kamena ploča s latinskim natpisom koja
viri iz temelja kapelice Bezgrešnog Zače-
ća Marijina na istom groblju. Na rubu
Smiljana, kraj Otešice i vrela Mandinac,
nalazila se crkva Bl. Dj. Marije (arheo-
loška iskapanja), benediktinski samostan
i gostinjac Sv. Marije Magdalene. Iz crk-
ve su fragmenti starohrvatskog pletera
koji se sada nalaze u Muzeju Like u Gos-
piću. O Smiljanu bi se moglo ispričati još
niz priča, npr. o srednjovjekovnim gradi-
nama Bogdaniću, Krčmaru i Smiljanu,
čije je ostatke nacrtao povjesničar Ivan
Kukuljević Sakcinski 1857. godine.
Mogli bismo ispričati i „ekološke“ priče
o planinarima: o planinarskim legenda-
ma prof. Dragutinu Hircu, dr. Radivoju
Simonoviću i prof. Dragutinu Franiću,
koji su tu pod Krčmarom posjećivali pri-
jatelja Ivana Stipca, smiljanskog učitelja
i planinara. Planinari su ljubitelji i čuvari
prirode, pa zašto ne bismo popularizirali i
omogućili planinarenje po Krčmaru i os-
talim ograncima Velebita (npr. Bužimsko
bilo) koristeći sada zarasle pastirske sta-
ze?
Istru su ispreplele uređene biciklističke
staze. Slične staze (nekadašnjim polj-
skim putinama) mogle bi povezati Smi-
ljan sa Žitnikom (rodna kuća dr. Ante
Starčevića), Otešom (srednjovjekovna
gradina), Klancem, Pazarištima, Kosi-
njem, a da ne govorimo o najbližim atrak-
tivnim odredištima poput Rastoke, Bu-
žima, Trnovca, LičkogNovog i dr.
Možemo li očekivati da će lički političari
poduzeti takve nove korake za očuvanje
bogate i raznolike smiljanske prirodne i
kulturno-povijesne baštine.
Ana Tomljenović
na oko 1920. godine. U kući, koja je ima-
la samo dvije prostorije, vjerojatno je
stanovao učitelj. Kraj kuće je i danas bu-
nar s kojega su školska djeca, pa i mali
Nikola, pila vodu.
S vremenom je škola zbog nekog razloga
postala nepodobna. Napuštenu prvu ško-
lu, kuću do nje i okućnicu s vrtom otku-
pio je Mijat Tomljenović (pradjed potpi-
sane) i u nju uselio. Kamenje stare škole
poslužilo je za gradnju štale (zapaljene
oko 1968.), a kasnije dogradnju kuće.
Obje kasnije školske zgrade i općinsku
zgradu s općinskom štalom, „sušom“ i
kolnicom spalili su smiljanski partizani
1942., a od njihova kamenja 1953. sagra-
đen je Domkulture „Nikola Tesla“ na kri-
žanju cesta Smiljan - Gospić i Krlobag -
Debelo Brdo - Klanac - Pazarišta.
Zbog brojnih turista koji će posjećivati
Teslino spomen-područje, ili će se u nje-
mu zadržavati radi raznih programa, tu-
ristički bi bilo zanimljivo revitalizirati i
obnoviti taj najstariji dio sela, koji je svo-
jim položajem najatraktivniji i najsliko-
vitiji. U obnovljenim seoskim kućama i
vojnim zgradama mogli bi pak biti pansi-
oni, etnografska zbirka i sl.
P
redstavnici Ličko-senjske župani-
je zimus su u austrijskoj pokrajini
Vulkania vidjeli ostvareni turisti-
čki projekt Eurovillage (Europsko selo),
kakvi su, osim u Austriji, već zaživjeli u
Grčkoj i Cipru. Riječ je o izgradnji tipi-
ziranih seoskih domaćinstava s udobnim
smještajem u planinskim selima, kao vr-
hunskim turističkim destinacijama.
Smiljan, zbog raskošne i raznolike, a sa-
čuvane (ekološki čiste) prirode, promet-
ne povezanosti, blizine mora i vrlo boga-
te prošlosti, turistima može pružiti neus-
poredivo više od nekih drugih planinskih
sela.
Podsjećamo da je mali Nikola Tesla po-
hađao prvi razred osnovne škole (trivi-
jalku) koja se nalazila u bivšem središtu
Smiljana, blizu sjedišta tadašnje 11. smi-
ljanske satnije, katoličke crkve Bl. Dj.
Marije od Karmela, općine, pošte i trgo-
vine. Prema katastarskoj karti središta
Smiljana, nastaloj oko 1870., škola se
nalazila na čestici 32, u kasnijoj „kotari-
ni“ obitelji Tomljenović, kbr. 7, (kasnije
kbr. 125). Sagrađena je 1830., o čemu
postoji zapis o izgradnji. Na istoj čestici
uz prvu školu još stoji kamena zgrada čija
je fasada neizmijenjenog izgleda od Tes-
lina vremena, samo je otraga dograđiva-
Prijedlog za obnovu Smiljana
Cijeli Smiljan - spomen-područje!
U Teslino spomen-područje moglo bi se uključiti središte Smiljana, gdje su ostatci škole koju je
pohađao Tesla. U selu bi se mogle osnovati i etnografska zbirka te urediti biciklističke staze.