Page 65 - Vila Velebita br 10

Basic HTML Version

66
ma nije mnogo puta nanesena nepravda i
da su morali mnogo toga na istom otoku
prepatiti. Mi, kamo god idemo, idemo
kao kršćani. Prvi kršćani nisu bili toliko
opterećeni razmišljanjima o zloći svojih
progonitelja, ali su veoma cijenili one ko-
ji su nevini trpjeli progonstvo. Time su
izgradili zdravo zajedništvo u društvu.
Projekt Crkve hrvatskih mučenika tako-
đer ne želi odmjeravati zločine koji su
počinjeni na ovom našem prostoru. Time
bi se samo pojačala netolerancija među
ljudima. Želim izraziti poštovanje svoj
onoj nevinoj patnji koja se na ovim našim
prostorima razlivena po daljnjoj i bližoj
prošlosti. Takve je bilo i na Golom otoku,
bez obzira jesu li onamo slani boljševici i
staljinisti, komunisti i antifašisti, Hrvati i
Srbi.
Nitko valjda ne će reći da se Goli otok ne
bi smio posjetiti iz moralnih razloga. Nit-
ko valjda ne će reći da ondje nije bilo mu-
čenja, nasilja, ljudske patnje. S time se
uglavnom svi slažu. Bilo je dosta dobro-
namjernih prikaza, pa čak smo dobili i
mnoge čestitke za taj posjet. No neki
imaju svoj raspored po kojemu mi sveće-
nici ne bismo smjeli ni pod kakvim uvje-
tima posjetiti Goli otok. Kao glavni kri-
vac za to „zlodjelo“ predstavljen je gos-
pićko-senjski biskup, ali zapravo se želi
neprestano držati Crkvu na nišanu. Na-
padan sam s nekih strana, i to po metodi:
najprije nabaci blato na drugoga pa mu se
onda rugaj kako je zamazan. Potrebna im
je nagrđena slika čovjeka da bi obrazlo-
žili svoj bijes. No svima poručujem da
onaj nagrđeni lik koji se izruguje u nekim
(već prepoznatimmedijima) nisam ja. To
je njihova tvorevina i rugaju se svome
djelu. Nevjerojatan je upravo bijes pro-
kuljao iz nekih duša kako bi zastrašili
ovaj narod da ga spriječe misliti o stva-
rima kakve one jesu. Nevjerojatno je da
još danas mnogi podnose pisanje samo o
zlodjelima jedne strane, žrtvama samo
jedne strane. Mi idemo na Goli otok, a oni
Rado bih održao
komemoraciju u
Jasenovcu
Neki mediji pripisuju Crkvi, a posebno
Vama, svojevrsnu manipulaciju s javnoš-
ću jer - kažu - samo krajnje naivni mogu
povjerovati kako biskupi upravo takvim
svojim protivnicima žele odati počast. To
nazivaju «moralnim cinizmom Crkve».
Štomislite o tome?
na redu je bilo područje Gospićko-senj
ske biskupije. Nije bilo dvoumljenja ka
mo ćemo ići: trebalo je posjetiti Senj, jer
je 200. obljetnica Senjskog sjemeništa i
teološko-filozofskog učilišta. To je uči
lište bilo sve do 1940. jedina visokoškol
ska ustanova (ne samo crkvena!) na pod
ručju Riječke metropolije. Biskupije Ri
ječke metropolije proglasile su iduću rad
nu godinu Godinom duhovnih zvanja i
sustavno se radi na stvaranju pastorala
zvanja za cijelu Metropoliju. Već za Sve
ćenički dan željeli smo posjetiti Senj i
napraviti na neki način uvod za Godinu
duhovnih zvanja. Poslije podne bilo je u
planu navratiti u svetište Gospe krasnar
ske i time bi završio Svećenički dan. Bu
dući da smo se često sretali u Krasnar
skom svetištu - a ove godine ondje ćemo
imati i godišnje duhovne vježbe - neki
svećenici su predlagali popodnevni
posjet Golom otoku. To nije bila moja
ideja, ali sam je svesrdno podržao. Ta
ideja je postala tim privlačnija kad su
riječki svećenici odlučili da u Senj dođu
brodom. Nekada je ta brodska linija bila
jedna od frekventnijih, a u naše vrijeme
već dugo ne postoji. Tom linijom veoma
se često vozio i osnivač Senjskog sjeme
ništa i teološko-filozofskog učilišta bis
kup Ivan Krstitelj Ježić. Nakon toga - jer
imamo brod na raspolaganju - u našim
razgovorima prevladala je ideja da se ide
na Goli otok. Naknadno je dogovoreno
da ćemo ondje imati i svetumisu.
Mi nismo išli odavati počasti ni staljini-
stima, ni boljševicima, ni komunistima,
ni antifašistima, nego smo se pomolili za
sve ljude koji su ondje trpjeli i stradavali.
Možda našoj javnosti nije poznato da je
Goli otok kao zatvor napušten tek 1988.
Nas je vodio po otoku Božidar Ćuk koji je
robijao ondje pet godina, i to od 1983. do
1988. Njegov krimen je bio što je na zi-
dove krašićke crkve napisao: Živjela Hr-
vatska! Nisu, dakle, bili samo gore nave-
deni kao robijaši na Golom otoku. No,
kada bi doista ondje bili samo informbi-
roovci, zar bi se netko usudio reći da nji-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Taj posjet, i Vaša izjava u vezi s tim, uz-
budili su dio medija koji tvrde da je to,
kako piše jedan list, «neopisivi nespo-
razum» jer su «na Goli otok zdekovani
mahom najžešći komunisti, ljuti protiv-
nici Crkve, pa ih je ova i sama nazvala
antikristima».
Poštovanje ljudskoj
patnji
nameće kao jedino ispravna. Da on to i
nije rekao (ponovio je, naime, Mačekove
riječi), on je to živio. Možemo reći da je
on taj odnos naslijedio od svojega oca,
pravoslavnog paroha u Smiljanu, koji je
uvijek imao korektne odnose prema kato-
licima i Hrvatima, koji su ga sačuvali u
lijepom sjećanju. Nikola Tesla je taj na-
slijeđeni odnos sačuvao i u vrijeme kada
su političari kod nas uspjeli stvoriti takve
prilike da je izgledao nemoguć miran su-
život pravoslavaca i katolika u Lici. Sva-
kako, bolje upoznavanje života i djela
Nikole Tesle pokazat će veličinu njegova
znanstvenog uma u svjetskim razmjeri-
ma, ali i životnu formulu za zdrave odno-
se i mir na ovim našim hrvatskim prosto-
rima. Kada je hrvatska vlast u Slunju že-
ljela promijeniti nazive nekih ulica, re-
kao sam im i napisao da svakako ne zabo-
rave jednu ulicu nazvati po Nikoli Tesli, a
drugu po Savi Mrkalju, srpskom prosvje-
titelju u Hrvatskoj. Žao mi je što zbog
službenog boravka u Rimu neću moći su-
djelovati na glavnoj proslavi u Smiljanu.
Svake godine Riječka nadbiskupija i
Gospićko-senjska biskupija organiziraju
zajednički Svećenički dan.
Antifašis
tička borba nije svojim sadržajem ni svo
jim porukama ni najmanje utjecala na
izbor dana ni na posjet Golom otoku. Taj
dan je izabran kao najpogodniji nakon
brojnih slavlja povodom raznih blagdana
te kraja školske i akademske godine.
Dogovorili smo se za taj datum kao sta
lan, da se ne moramo svake godine po
sebno dogovarati. Prošle godine smo se
na isti taj dan
Ove godine
Posjet Golom otoku
posve je vjerske naravi
Nedavno ste, na sam Dan antifašističke
borbe 22. lipnja, koji je državni praznik,
sudjelovali na Golom otoku u misnom
slavlju za žrtve tog poznatog komunis-
tičkog zatvora u kojemu su teško zlosta-
vljani zatvorenici, takozvani informbiro-
ovci, optuženi za vjernost Staljinu i pro-
tivljenje Titovu režimu. Kako je došlo do
toga da ste izabrali upravo taj dan za po-
sjet Golomotoku?
I prošle godi-
ne bilo je to upravo na 22. lipnja. To je
vrijeme kada je već završila škola i odsla-
vljeni su lipanjski blagdani.
-
-
-
-
uputili zajednički u Gorski
kotar. Službu Božju imali smo u proš-
tenjarskoj crkvi na Svetoj gori nedaleko
od Gerova. Išli smo, dakle, u kraj koji pri-
pada Riječkoj nadbiskupiji.