Page 7 - Vila Velebita br 10

Basic HTML Version

8
jedno Mjesečevo brdo. I tamo Tesla ima
elitno društvo, poput
-
. Pripome-
nimo da su među rijetkim znanstvenici-
ma koji imaju svoja brda na Mjesecu još
dvojica iz Hrvatske
Bošković je svojom teorijom o privla-
čno-odbojnim silama na daljinu, koje
djeluju između točkastih čestica tvari,
napravio jedan od najvažnijih iskoraka u
razvoju svjetske znanosti i bitno utjecao
na razvoj znanosti u 19. i 20. stoljeću.
Poglavito je važan njegov utjecaj na Fa-
radaya i Maxwella, glavne tvorce znano-
sti o elektricitetu i magnetizmu i, po
mišljenju mnogih, dvojice najvećih fizi-
čara 19. stoljeća. A upravo je Tesla geni-
jalno upotrijebio u svojim rezultatima
fizikalne rezultate Faradaya i Maxwella,
čija djela je odlično poznavao. Zato nema
sumnje da se i Tesla može u neku ruku
smatrati «boškovićijancem».
Zanimljiva je usporedba Tesle i Mohoro-
vičića. Godine 1943. Tesla je bio član
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
s dotad najduljim stažemod pola stoljeća.
Još krajem 19. stoljeća u Akademiju je
biran kao fizičar i izumitelj. Zanimljivo
je da su od članova Akademije početkom
20. stoljeća čak dva člana, Tesla i Moho-
rovičić, dobili svoja brda na Mjesecu.
Zaista je malo akademija znanosti u svi-
jetu koje su se timemogle podičiti.
Obojica su dospjela u sam vrh svjetske
znanosti. No dok je Tesla rano napustio
domovinu i gotovo sva svoja znanstvena
dostignuća postignuo u SAD i kao ame-
rički građanin, Mohorovičić je svoje epo-
halno otkriće ostvario radeći znanstveno
u Zagrebu, ali održavajući bliske kon-
takte s nizom svjetskih znanstvenika. Is-
Newtona, Boškovi
ća, Einsteina, Julije Cezara
, Ruđer Bošković i
AndrijaMohorovičić.
Zašto? Zato što su znanstvenici svijeta
odlučili, dva desetljeća nakon Tesline
smrti, da njemu u čast imenuju jedinicu
za indukciju magnetnog polja
, sa
znakom T. Možda su pritom željeli ispra-
viti neke stare nepravde koje su Tesli bile
učinjene za života.Abudući da magnetno
polje posvuda prisutno ne samo u fizici i
elektronici, nego i u mnogom drugim
strukama, Teslino ime posvuda se spomi-
nje u stručnim i znanstvenim knjigama i
časopisima.
Samo četrnaest znanstvenika iz cijelog
svijeta i iz cijele povijesti ima tu čast da
se po njima nazivaju fizikalne jedinice:
(1643.-1727.; newton),
(1623.- 1662; pascal),
(1818.-1889.; joule),
(1736.-1819.; wat),
(1857.-1894; herz),
(1736.-1806; cou-
lomb),
(1745.-1827;
volt),
(1789.-1854; ohm),
(1816.-1892; sie-
mens),
(1797.-1878;
henry),
(1791.-1867;
farad),
(1804.-1891;
weber),
(1856.-1943;
tesla). U tom je «društvu»Tesla najmlađi
i jedini iz 20. stoljeća.
Tesla je dobio još jedno rijetko znanstve-
no priznanje kojim se malo znanstvenika
može podičiti: po njemu je nazvano jed-
no
. Dok je kao dijete
čeznutljivo, iz pejzaža svije rodne Like,
promatrao Mjesec, nije mogao ni slutiti
da će tamo dobiti čitavo brdo. Astronomi
su smatrali Teslin doprinos civilizaciji to-
likim da zaslužuje da se po njemu nazove
tesla
U društvu vrhunskih
svjetskih umova
Isaac Newton
Blaise Pascal
James Joule
James Watt
Heinrich Herz
Charles Coulomb
Alessandro Volta
Georg Ohm
Werner Siemens
Joseph Henry
Michael Faraday
Wilhelm Weber
Nikola Tesla
brdo na Mjesecu
K
oliko su rezultati izumiteljskog
i istraživačkog rada Nikole Tes-
le prisutni u današnjem svijetu,
a koliko će biti ubuduće, tijekom 21.
stoljeća? Odlazi li Teslino djelo polako u
povijest i muzeje tehnike ili se ni u
budućnosti ne će moći bez njega? To se
prigodno pitanje može postaviti i u povo-
du 150. obljetnice Teslina rođenja koju
obilježavamo ove, 2006. godine, i to
stoga jer je prošlo i šezdesetak godina od
njegove smrti. Teslino ime i danas je, bez
dvojbe, jedno od najspominjanijih u zna-
nosti i tehnici. Istraživanje bi svakako
pokazalo da na prvo mjesto među imeni-
ma svih znanstvenika 20. stoljeća dolazi
upravo Teslino ime. Ono bi se našlo u
mnogo više knjiga i časopisa nego reci-
mo Einsteinovo, iako se Albert Einstein
općenito u javnosti doživljava najvećim
znanstvenikom20. stoljeća.
Vizionar civilizacije
sadašnjosti i budućnosti
Mjesto i značenje Nikole Tesle u svjetskoj znanosti
Snagom svoga genija Nikola Tesla stekao je mjesto među utemeljiteljima suvremene civilizacije
i budućeg razvoja ljudskog roda.
Piše:
akademik Vladimir Paar