Page 9 - Vila Velebita br 10

Basic HTML Version

10
radu predložen zajedno s Edisonom, ali
ju je odbio prihvatiti. No, ne bi trebalo
zanemariti ni to da je početkom 20. sto-
ljeća dolazila do izražaja europska znan-
stvena i politička dominacija nad ameri-
čkom znanošću kojoj je Tesla pripadao
kao američki državljanin. U prva dva
desetljeća 20. stoljeća Nobelovu nagradu
primilo je nekoliko desetaka puta više
europskih znanstvenika nego američkih!
Nekoliko desetljeća nakon Teslinih otkri-
ća na polju elektriciteta,
je
dobio Nobelovu nagradu za otkriće -
. No Tesla je mnogo ranije pred-
lagao da se pomoću električnih i magnet-
nih polja ubrzavaju električno nabijene
čestice do velikih brzina.
Zanimljivo je da Tesla nije mislio samo
na znanstvene i industrijske primjene
snopova čestica. Predlagao je da se takve
zrake od električno nabijenih čestica ko-
riste kao moćno
koje bi se moglo
koristiti i u svemiru. Ideju oružja na zrake
Tesla je proširio i na snažne snopove
elektromagnetskog zračenja, pa se u to-
me može smatrati prethodnikom ideje
. Američka vlada tada nije imala
interesa za projekte oružja na zrake. No,
može se reći da su Tesline ideje ponovno
oživjele nakon više od pola stoljeća kad
je predsjednik Reagan usvojio slične
koncepte i pokrenuo projekt razvoja
svemirskog oružja, poznat pod nazivom
«Rat zvijezda».
Zrakoplovi bez propelera i krila, pod-
mornice što ispaljuju raketne projektile,
upravljane radiovezom, koji točno poga-
đaju ciljeve udaljene tisuće kilometara,
također su bile Tesline ideje. No iako vla-
da nije pokazivala zanimanje za finan-
ciranje tih projekata, smatra se da je CIA
s pozornošću pratila Teslin rad. Priča se
da su nakon Tesline smrti agenti CIA-e
odnijeli niz dokumenata izTesline privat-
ne arhive koji nikad nisu nađeni.
Tesla se nesumnjivomože smatrati začet-
nikom
. Njegova
je zamisao bila da to bude početak za
kasniju izgradnju pravih
-
koji misle i mogu zamijeniti čovje-
ka u tešku radu i u ratovanju. Danas bi se
moglo reći da su, primjerice, američke
krstareće rakete proizašle iz Teslinog
mentalnog laboratorija.
Zato zvuči paradoksalno da je Teslina
ideja bilo čovječanstvo budućnosti u ko-
jem će se živjeti u miru, bez ratova. Mis-
lio je da će moćna oružja odvratiti ljude
od ratovanja i smatrao da znanstvenici
razvojem zastrašujućih oružja mogu
Lawrence
cik
lotrona
oružje
lasera
daljinskog upravljanja
automata ro
bota
nazvao ih elektronima. Pitanje je nije li
prvobitni cilj Thomsonovog pokusa bio
da definitivno pobije Teslinu tvrdnju o
postojanju elektrona . Umjesto toga do
bio je nedvojben dokaz da je Tesla bio u
pravu. Ali Teslina uloga u svemu tome je
prešućena i zaboravljena. Tek 1996., u
monografiji prigodom izložbe o hrvat
skoj znanosti ponovno je iz zaborava
izvučen taj Teslin doprinos.
Zacijelo je Tesla najveći osobni poraz
doživio početkom 20. stoljeća. Marconi
je 1901. godine uspostavio
između Europe i SAD i za
to kasnije dobio Nobelovu nagradu za
fiziku. Tesla je smatrao da je Marconi iz
veo samo jedan uspješan medijski spek
takl. Jer, bežični sustav prijenosa infor
macija Tesla je smatrao svojim izumom i
to dokazivao svojim ranijim patentima.
Zadovoljštinu je tražio i na američkom
sudu i napokon je i dobio. Pokazalo se da
ga je Marconi pokrao. Još nekoliko godi
na prije Marconijeva pokusa Tesla je de
monstrirao radiovezu i koristio je za da
ljinsko upravljanje modelima brodova i
podmornica. Otkriće radioveze Tesla je
sam smatrao svojim najvećim otkrićem i
bio je ogorčen što je slavu pobrao Marco
ni. Nobelovu nagraduMarconiju smatrao
je velikom grješkom i nepravdom te od
razom nekompetentnosti i navijačkog
stava Nobelova povjerenstva.
Mnogi i danas smatraju golemom ne-
pravdom što Tesla nije dobio Nobelovu
nagradu za fiziku. Vjerojatno je to di-
jelom bila posljedica Teslina oštrog jezi-
ka i osobne netaktičnosti, jer je za nag-
-
-
radiotele-
grafsku vezu
-
-
-
-
-
-
-
-
treba dulje vrijeme i da je te rezultate mo-
gao postići samo duljim ranijim istraži-
vanjima. Smatrao je to jasnim dokazom
svog otkrića. No, europski fizičari su ig-
norirali Teslino otkriće i pripisali otkriće
zraka isključivo Röntgenu, po kome su i
prozvane
Takvom je odnosu prema Tesli zacijelo
pridonosilo i to što je američka fizika u to
doba bila tek u povojima. S druge strane
Teslu su priznavali samo kao izumitelja,
a ne i kao fizičara. Röntgen je pak, za to
otkriće postao prvi dobitnik Nobelove
nagrade za fiziku, a Teslin doprinos je
zanemaren.
Druga kontroverza u fizici je pitanje je li
Tesla prvi pokusom otkrio
, pet
godina prije nego Thomson koji je za to
nagrađenNobelovomnagradom?
Još 1891. godine Tesla je objavio u New
Yorku u časopisu
rezultate svojih pokusa s električ
nim izbojem u vakuumskoj cijevi i to tu
mačio kao posljedicu djelovanja elek
trički nabijenih čestica. Na Teslin članak
oštro je reagirao slavni engleski fizičar J.
J. Thomson i objavio tekst u kojem je os
porio Teslin rezultat. Tesla je odgovorio
člankom
u kojem je osporavao Thomsonovu kriti
ku. Napisao je da je «opažena pojava pos
ljedica gibanja malih nabijenih čestica
koje se velikom brzinom sudaraju s mo
lekulama razrijeđenog plina». A pet go
dina kasnije upravo je J.J. Thomson
jednimdrukčijimpokusomumagnetnom
polju dokazao postojanje takvih čestica i
elektron
The Electrical Engi-
neer
-
-
-
-
«Reply to J.J. Thomson's note»
-
-
-
-
Nikola Teska drži predavanje na Sveučilištu Columbia