Page 15 - Vila Velebita br 11

Basic HTML Version

14
puno promašenom. Neslavno je završio i
pokušaj delegacije Narodne stranke s
Strossmayererom na čelu kod cara Franje
Josipa. Carska garda ih je tada doslovce
istjerala iz dvorane. O tom događaju član
delegacije Jovan Subotić piše: „Mora se
priznati da je naš slavnoimenovani vođa
sam taj poraz doneo, ili neveštinom svo-
jom, ili precenjivanjem samoga sebe.“
Starčević pokreće satirički list „Zvekan“
u kojem grubo izruguje svoje političke
protivnike. Jaz između Starčevića i hr-
vatske politike je nepremostiv („Mi smo
radili, dok smo s poštenjem mogli, sad
kad je sve prodano i izigrano, miješati se
u to značilo bi sramotiti sebe. Neka sad
izjedu kašu oni koji su je skuhali.“) Na-
kon „rakovičke smutnje“ Starčević po
drugi put završava u zatvoru. Te godine
izdaje „naputak za pristaše stranke
prava».
Ban Levin Rauch nastoji zakonskom od-
redbom, po kojoj doktori filozofije bez
imetka ne mogu biti birani u sabor, one-
mogućiti Starčevića. No prijatelj Eduard
Halper prepisuje mu dio imanja. Bez-
uspješno mu pokušava ponuditi i “nov-
čanu pripomoć“. Odvjetnici, koji su
1876. potpisali izborni proglas Stranke
prava, ostaju bez prava na rad. Austrijski
„Wehrzeitung“ pravaše naziva „razboj-
ničkom bandom“ (…osmorica očajnika,
pokvarenih, bez položaja, bez dostojan-
stva, bez ugleda, bez imetka.“) . Nakon
okupacije Bosne, dolaska željeznice i
Vojna krajina, bogata šumom, postaje
gospodarski zanimljiva, no kako je Star-
čević i predviđao, Austro - Ugarska mo-
narhija bilježi svoje posljednje dane.
Starčević je pod svoje stare dane doživio i
raskol u vlastitoj stranci. Nekoliko mje-
seci prije smrti, 28. veljače 1896., zajed-
no s Josipom Frankom, osniva Čistu
stranku prava.
Ante Starčević je relativno mlad postao
prvo ime političke scene Hrvatske i to je
ostao sve do današnjih dana. Bare Po-
parić nastoji razumjeti mit o Starčeviću:
„…kako se slaže onolika slava, što ju je
Stari uživao u svojem narodu, s onolikom
čednošću i jednostavnošću u svakom po-
gledu; i je li moguće da ovako priprosto
živi čovjek, poznat u čitavom svijetu, s
kojim moraju itekako računati i veliki i
mali vlastodršci u Austro - Ugarskoj».
Ideje Ante Starčevića ostvarene su po-
bjedom u Domovinskom ratu, premda bi
on i sada imao puno toga za reći.
Branimir Butković
KRONOLOGIJA ŽIVOTA ANTE STARČEVIĆA
1823. 23.svibnja rođen u Žitniku, blizu Gospića, od oca Jakova i majkeMilice
iz Široke Kule. Antina majka, udova Čorak, rođena Bogdan, pravo-
slavka je koja se prekrstila u katoličku vjeru udajomza prvog supruga
1830. Polazi njemačku pučku školu u općinskom sjedištuKlanac.
1836. Pop Šime Starčević vodi ga k sebi uKarlobag gdje prima prvu pouku.
1839. Položio u Zagrebu ispite za prva dva razreda gimnazije i upisao se u tre-
ći razred sjemenišne gimnazije. Sprijateljio se u školi s Eugenom Kva-
ternikom.
1845. U ljeto završio gimnaziju. Bio nazočan krvoproliću na Markovu trgu
29. srpnja i umalo stradao. Počeo surađivati pjesmama u Gajevoj «Da-
nici», a zatim i u «Zori dalmatinskoj». Ujesen odlazi na studij teologije
u Peštu.
1846. Postiže u Pešti doktorat filozofije.
1848. U proljeće napušta teologiju i vraća se u Zagreb. Prati politička zbivanja
u domovini, ali ne sudjeluje u njima.
1849. Natječe se za profesora filozofije na zagrebačkoj Pravoslovnoj akade-
miji, ali nije uspio. Do 1861. zaposlen je u odvjetničkoj pisarnici dr. La-
voslava Šrama iz Zagreba. Surađuje u «Narodnim novinama» člancima
i polemikama o hrvatskom jeziku te književnimprikazima.
1853. Odbornik Matice ilirske, neko vrijeme njezin neplaćeni tajnik te
suradnik i neplaćeni urednik lista «Neven» (proza, feljtoni).
1860. Nakon Listopadske diplome, među prvim suradnicima «Pozora», gdje
piše svoje prve političke članke.
1861. Prilikom restauracije Riječke županije izabran njezinim velikim biljež-
nikom. Tu nastaju njegove «Predstavke riječke županije». Izabran i u
Hrvatski sabor kao zastupnik kotara Hreljin i 26. lipnja drži svoj prvi
veliki govor o državnopravnimodnosima Hrvatske sAustrijom.
1862. Optužio je austrijsku vladu za nerede u Rijeci prilikom posvećenja
županijske zastave, pa je 20. listopada suspendiran s dužnosti.
1863. Zbog te optužbe izveden pred sud i osuđen na mjesec dana zatvora.
Nastavlja službu u odvjetničkoj pisarni dr. Šrama u Zagrebu.
1865. Ponovo u Saboru, kao zastupnik izbornog kotara ZagrebKaptol.
1867. Počeo u svom humorističnom-satiričkom listu «Zvekan» objavljivati
PismaMagjarolacah.
1871. Izabran u Hrvatski sabor kao zastupnik kotara Krapina. U noći 12/13.
listopada, uhićen pod sumnjom da je sudjelovao u organiziranju Rako-
vičke bune. Zbog pomanjkanja dokaza pušten iz zatvora na Badnjak.
Sklonio se sinovcuDavidu Starčeviću, odvjetniku u Jastrebarskom.
1876. Nastavlja s publicističkim radom. Piše neke važne spise (Pasmine sla-
voserbske uHervatskoj i dr.)
1878. Kao zastupnik kotara Kraljevica izabran u Sabor i od tada do smrti
neprekidno je u njemu.
1879. Seli u Sušak, gdje izlazi pravaški list «Sloboda», u kome redovito
surađuje.
1881. Izabran u Sabor u kotaru Bakar.
1884. Početkom godine «Sloboda» prelazi u Zagreb, pa se s njom seli i Star-
čević. Izabran u Sabor kao zastupnik kotara Krašić.
1887. Izabran uHrvatski sabor kao zastupnik kotara Čabar.
1892. Izabran uHrvatski sabor kao zastupnik kotara Delnice.
1893. 10. lipnja, sastao se i pomirio s biskupomStrossmayeromu Krapinskim
Toplicama.
1894. 26. lipnja, postavljen kamen temeljac za Starčevićev dom, reprezenta-
tivnu palaču koju mu je darovao hrvatski narod. Godinu dana kasnije
uselio se u nju.
1896. 28. veljače, u tri sata ujutro, Starčević je umro. Uz njega su bili njegov
sinovac Mile Starčević te Evgenij Kumičić i njegova supruga Marija.
Grobmu je u Šestinama.