Page 19 - Vila Velebita br 11

Basic HTML Version

18
bić. Doduše, one autora ne prepoznaju
već navode Starčevićev anagram A.V.
Rastevčić isto kao i uredništvo
iz 1978. godine koje je u cije
losti tekst objavilo na stranicama 35 - 42.
Starčević opisuje svadbeni običaj u Li-
čana u svim njegovim sastavnicama. Sa-
mom činu zaruka i vjenčanja prethodi iz-
viđanje mlade, njenog ponašanja i marlji-
vosti te izviđanje prilika u cijeloj obitelji
s posebnim osvrtom na mladenkinu maj-
ku s obzirom na vjerovanje da je kći
onakva kakva joj je majka. Pozornost
izvidnika plijenila je djevojčina odanost
radu i kućanskim poslovima jer „… -
“ (Starčević 1995: 72.).
Ako su izvidnici donijeli dobre procjene,
a izviđanje je trajalo dok se dojam o
djevojci ne bi sasvim iskristalizirao, sli-
jedilo je posredno ispitivanje djevojke
što misli o eventualnom braku, o udaji na
jesen, o potencijalnom mladoženji i sl.
Ako bi njeni odgovori bili pozitivni,
uslijedila bi prošnja i zaruke.
U prošnju kreću mladoženjini opremljeni
jelom i pićem, a mladoženja nosi jabuku
u koju su u ono vrijeme bile utisnute
forinte pa, kad bi djevojka uzela jabuku,
pristala bi i na uvjet da, ukoliko njenom
voljom prekine zaruke, duguje mladiću
dvostruku vrijednost primljenog i da se
ne smije udati dok se taj mladić drugom
ne oženi. „
.“ (Starčević
1995: 70.). Nakon toga uslijedilo bi slav-
lje uml denkinoj kući. Prsten se kupovao
u Gospiću ili Otočcu, kupovao ga je
mladoženja „…
-
Ličkog
zbornika
-
ne že
ni se kod nas (ne velim za tuđine, i one,
koji se njih ludo darže) poradi drugoga,
nego jedino zato: da se dovede čeljade u
kuću za posao.
Ako li to on učini, da bez svega
ostane, što joj je dao i potrošio, čekajuć
neoženjen njezinu udatbu
koliko vrědio, vrědio, na
to se ne gleda, samo mora u njemu car
a
Obljetnica Starčevićeve smrti povod je
da se još jednom prigodno prisjetimo nje-
govog književnog rada. U tom se smislu
čini zanimljiv njegov rad
koji je, još kao gimna-
zijalac, 1845. objavio u Danici. Josip
Horvat ubrojio je taj tekst među najbolju i
najizražajniju hrvatsku prozu preporod-
nog razdoblja, a Dubravko Jelčić prona-
lazi da je Starčević u tom tekstu zbit i
jedar, konciznih misli, čvrste, tvrde i kre-
menite rečenice. No, nije to jedini povod
posebnog osvrta na ovaj rad. Naime, su-
vremeni globalizacijski procesi nose sa
sobom, kao i u preporodno vrijeme, poja-
čan interes za očuvanje i proučavanje
kulturne baštine i narodnog stvaralaštva.
U tom smislu, u dosta skromnoj produk-
ciji radova o ličkom etnografskom nasli-
jeđu, ovaj tekst ponovno postaje aktua-
lan. Njegova slojevitost nosi u sebi spoj
književnog i znanstvenog, spajajući bo-
gato pučko kulturno naslijeđe s umjetnič-
kim izričajem te tvoreći specifičan dis-
kurs.
O temi svadbenih običaja u Lici nije se od
Starčevićeva doba mnogo pisalo. Vrijedi
spomenuti rad Mare Hećimović Seselje
, zbornik radova
iz
1999. te rad Marije Friščić, Snježane
Klopotan, Ines Larić, Magdalene Mija
ković i Nevene Škrbić:
dolini iz 1999. koji najsustavnije razma
traju svadbene običaje naših krajeva. Va
lja spomenuti da je Starčevićev tekst, kao
izvor za proučavanje svadbenih običaja u
Lici, etnografima bio dosta zanimljiv i da
je citiran i navođen u literaturi. Tako u
radu
, u zborniku
, navodi Magdalena
Mijaković, na nj se poziva Nevenka Škr
Nešto o pirnih
običajih u Lici
Tradicijski život i običaji sela Ivčević Ko-
sa
Etnološka tribina
-
Život mladih, pri-
preme za brak i sklapanje braka u Gackoj
-
-
Nevjenčani brak
Etno-
grafska tribina 22
-
O
životu i djelu dr. Ante Starčevića
pisalo se dosta, no, teško se oteti
dojmu da se o Starčeviću u širo-
koj javnosti ipak govori isključivo kao
ideologu i političaru, i to srazmjerno pre-
vladavajućim političkim tendencijama.
Kako se budio nacionalni zanos, tako se i
o Starčeviću pisalo i govorilo intenzivni-
je i pozitivno, i obratno, kako je taj zanos
jenjavao, tako su se njegov lik i djelo
vraćali na marginu društvenog interesa.
U 2006. godini, u kojoj je obilježena 110.
obljetnica njegove smrti, očekivao se po-
jačan interes za Starčevićev lik i djelo, ali
osim znanstveno-stručnog skupa kojeg je
organizirao Hrvatski institut za povijest i
Hrvatska stranka prava, brošure koju je
objavio Državni arhiv u Osijeku te biste
koju je u rodnommu Žitniku podigla Lič-
ko-senjska županija, uglavnom se o Ocu
Domovine šutjelo.
Svadbeni običaji u Lici
Starčević je pisao o Lici
U svome tekstu Nešto o pirnih običajih u Lici
dr. Ante Starčević, kao gimnazijalac,
slikovito je opisao svadbene običaje u Lici svoga vremena.
Piše: Ivica Mataija, prof.,
ravnatelj Državnog arhiva
u Gospiću i dožupan