Page 22 - Vila Velebita br 11

Basic HTML Version

21
ča Starčevića, izlazila je tri puta tjedno, a
povremeno je donosila i talijanski pisane
članke. Sve se to događalo uoči saborskih
izbora na kojima je dr. Starčević, na in-
zistiranje «opozicionalnog kluba» pono-
vno stupio u politiku te je izabran za za-
stupnika.
je u prvom broju obja-
vila programski članak «Što hoćemo» i
nabacila svoj program. Stvarni program
stranke bio je Starčevićev «naputak» iz
1871.
Starčević u
«drži» vanjskopo-
litičku kroniku, ali list donosi u cijelosti
njegove saborske govore i interpelacije,
pristaše ih čitaju kao tumač stranačke
linije. Interpelirao je mnogo o svim mo-
gućim pitanjima. Prvi je u Saboru govo-
rio o radnicima. U stupcima
, od-
nosno njezine nasljednice
, bile
su u nastavcima objavljene i Starčeviće-
ve posljednje dvije rasprave: «Ustavi
Francezke» i «Jubilej».
List neprestano psuje Srbe, Slavosrbe i
Jugoslavene. Starčević, kao član Sabora,
i
naglašavaju protuaustrijska
stajališta upravo pred okupaciju Bosne i
Hercegovine. Novonastala politička si-
tuacija neizbježno je dovela do promjene
i na domaćoj političkoj sceni. Grof Khu-
en-Hedervary preuzeo je ulogu bana koji
je nastupio kao dualistički prokonzul.
Narodna stranka počela je gubiti znače-
nje, dok su pravaši prodrli duboko u kop-
nenu Hrvatsku iz svoje dotadašnje pri-
morske domene, osvojivši Liku, dio Po-
savine i Hrvatsko zagorje.
je
1884. sa Sušaka preseljena u Zagreb, a
Stranka prava već je tad raspolagala s do-
bro organiziranim publicističkim meha-
nizmom. Početkom 1882. na Sušaku je
pokrenut još jedan pravaški list,
-
, zabavno-književni list.
S prvim koracima u novo stoljeće, točnije
u srpnju 1901. izašao je
, novi hu-
moristički list, koji unatoč tome što nije
istinski pravaški, okuplja brojne učene
ljude onog doba. U je prvi put je-
dan likovni umjetnik , M. C. Crnčić,
istupio javno kao karikaturist. No, kako
khuenovsko društvo nije podnosilo hu-
mor, list nakon godinu dana prestaje
izlaziti.
Sloboda
Slobodi
Sloboda
Sloboda
Satiru
Slobode
Hrvatske
Hrvat
ska vila
Satir
Jasmina Milinović
tičke memoare «Nekolike uspomene», a
potom i svojevrsnu političku oporuku
«Naputak za pristaše stranke prava» koja
je prije filozofska pouka kako treba ži-
vjeti, nego nekakav politički program ili
njegovo tumačenje.
Slijedećih šest godina bile su godine
Starčevićeva novinarskog zatišja. Kada
je sredinom 1878. na Sušaku pokrenuta
, list za politiku i narodne intere-
se, Starčevića je trebalo nagovarati na
povratak u politički život.
koja
je pokrenuta mimo volje njezina osniva-
Sloboda
Sloboda,
som, prkosom i nepopustljivošću. Bilo
kako bilo, mnogima nije pogodovao nje-
gov, kako ga nazvaše, preradikalan i si-
rov stil izražavanja. Nezadovoljan svo-
jom političkom promidžbom i ogorčen
na Starčevićevu nepokornost, dr. Matak
je odlučio povući svoja sredstva iz lista, a
kad su se podijelili na jednoj strani on, a
na drugoj Kvaternik i Starčević, Mataka
nije zadovoljilo gašenje lista, već im je
zabranio i uporabu imena
. Stoga
njih dvojica odlučiše pokrenuti
-
nasljednika. U
je Starče-
vić najprije izdao polemično-pamfletis-
Hervat
Hervato
va
Hervatskoj
Starčevićeve teme