Page 25 - Vila Velebita br 11

Basic HTML Version

24
nutiji gospićki pravaši, osim Marka Do-
šena, tih godina bili su: Vale Vouk, ljekar-
nik; Nikola Pavelić, trgovac (sin naju-
glednijeg gospićkog trgovca i velepo-
sjednika Lovre Pavelića te brat dr. Ante
Pavelića, zubara, koji će 1918. “stvarati
Jugoslaviju”); trgovci: Josip Nikšić, Bo-
žo Ratković, Martin Rukavina, Martin
Kolačević, Ivan Bušljeta, Jerko Pavelić,
Dragutin Smojver, odvjetnici: Ivan Goj-
tan i Josip Brajković. Neki od njih će
1907. godine osnovati svoju frakciju
unutar gospićkog ogranka Stranke i po-
krenuti list
.
počeo je izlaziti u Gospiću u su-
botu, 5. siječnja 1895. Utemeljitelj - Mar-
ko Došen. Suradnici i dopisnici bili su
odasvud: Otočac, Zavalje, Čanak, Bunić,
Korenica, Pazarišta, Kosinj, Klanac, Pe-
rušić, Priboj, Smiljan, Cesarica i dr. Jav-
ljali su se i čitatelji iz Hrvatskog pri-
morja, drugih dijelova Hrvatske, krajeva
u kojima žive Hrvati - čak i izAmerike.
Naslov uvodnika iz prvog broja:
politička je platforma prava-
ša za djelovanje protiv Mađara, ali i
objašnjenje zbog čega su Hrvati u tadaš-
njoj Austro-ugarskoj monarhiji u podr-
eđenom položaju. “Zašto oni siju, a drugi
Starčevićanac
,
Hrvati,
ne spavajte!
HRVAT, list za pouku, gospodarstvo i
politiku
Hrvatskoj i u Lici jačali su antagonizmi
između Hrvata i Srba, koje je omoguća-
vao Bude Budisavljević pl. Prijedorski,
veliki župan Ličko-krbavske županije i
produžena banova ruka. Dužnost župana
obnašao je 13 godina (1889-1902.) i za
njegova doba lička “politička scena” po-
stala je žestoko podijeljena. Posljedica je
bila ta da su umalomGospiću izlazila čak
tri glasila s često nepomirljivim politič-
kim stavovima vladajućeg režima (
-
), pravaša (
) i velikosrba ( -
). Početkom 20. st. doći će do rascjepa
među gospićkim pravašima, pa će se po-
javiti još jedno pravaško glasilo -
-
Urednici i novinski suradnici
bili su samouci u novinstvu, ali im se mo-
ra priznati entuzijazam, svestrana anga-
žiranost i pismenost.
Jedan od najupornijih i najobrazovanijih
novinskih entuzijasta i nakladnika na pri-
jelazu 19. i 20. st. te prve četvrtine 20. st.,
bio je Marko Došen (Mušaluk, 7. srpnja
1859. Zagreb, 7. srpnja 1944.), gospićki
trgovac i osoba povjerenja dr. Ante Star-
čevića. Politikom i novinarsko-književ-
nim radom počeo se rano baviti. Nakon
boravka u Rusiji, u Gospiću počinje
1894. izdavati časopis
, zatim -
pa
a kasnije u Za-
grebu
Najistak-
Liča
nin
Hrvat
Sr
bin
Star
čevićanac.
Hrvat
Star
čevićanac Lički Hrvat,
Republikansku slobodu.
P
rvo ličko glasilo
časopis
za pučku prosvjetu, gospodarstvo i
zabavu, počelo je izlaziti u Gos-
piću 1886. i izlazilo do 1897. Prvi list
istodobno na hrvatskom i talijanskom je-
ziku bio je
, (Zadar
1806-1809.), pokrenut pod francuskom
okupacijom, a prve novine na hrvatskom
jeziku bile su Gajeve
(1835). Razlozi
zbog kojih se u Lici kasnilo s pokreta-
njem novina su gotovo 200 godina vojne
uprave, prometna izoliranost Like, povi-
jesno nasljeđe i pomanjkanje financijera,
jer u Lici nije bilo veleposjednika, aristo-
kracije a ni visokog klera, koji bi bili pod-
upiratelji nacionalnih i političkih glasila.
Tek, kada je Vojna krajina razvojačena
1881. i kada se stvorio bogatiji građanski
sloj, stekli su se financijski i politički uv-
jeti za izdavanje glasila.
God. 1886. osnovana je Ličko-krbavska
županija sa sjedištem u Gospiću u kojem
su bili razvijeni obrti, trgovina i školstvo.
Dakle, postojao je relativno obrazovan,
ali politički i nacionalno nehomogen gra-
đanski sloj, koji je želio sudjelovati u
vlasti i zato su im bile potrebne novine.
Zahvaljujući antihrvatskoj politici bana
Dragutina Khuena pl. Hedervarya (1883.
do 1903.) po načelu: Podijeli pa vladaj!, u
Ličanin,
Kraljski Dalmatin
Novine horvacko-
slavonsko-dalmatinske
«Hrvat» i «Starčevićanac»
Pravaška glasila i pravaši u Gospiću
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Gospiću su, kao izraz vrlo razvijenog
političkog života, izlazila čak četiri lista:
Ličanin, Hrvat, Srbin i Starčevićanac.