Page 26 - Vila Velebita br 11

Basic HTML Version

25
sramote popuštanja austro-mađarskim
prohtjevima i presizanjima.
je imao umjerenije pra-
vaške svjetonazore od Hrvata, bio je bo-
lje uređivan, jer je urednik već stekao
uredničko iskustva u
. Osnovane s
ciljem da se nametnu čitateljima popu-
larnog
i pravaškim glasačima,
ove novine nisu mogle imati dugi vijek,
jer osim suprotstavljanja „frankovštini“
(„frankovluku“), donosile su malo no-
vog.
Ipak, iznenađuje oštrina kojom se
obrušio na, previše popustlji
vog Frana Supila, inače Frankovog opo
nenta, pa „…Srbi danas (hoće) Bosnu i
Hercegovinu, sutra Dalmaciju, preksutra
i Hrvatsku.“
Jedna od zanimljivosti
bi-
le su rodoljubne pjesme neobičnog pra-
vaškog pjesnika objavljivane na naslov-
nici. Autor je ispod naslova pjesme oba-
vezno stavljao podnaslov: Spjevao Dani-
lo Medić, pravoslavni Hrvat. Bio je da-
rovit pjesnik, rodoljub, a njegovo poli-
tičko usmjerenje iščitava se iz pjesama
znakovitog naslova: Jugoslavenstvo i
Panslavizam.
Neprestano se sporeći s
čije je
pravaštvo autentičnije, gospićki pravaši
su se trošili u prepucavanjima a i matična
stranka se sve više cijepala. Posljednji
broj
izišao je u subotu 9.
svibnja 1908. godine.
Starčevićanac
Hrvatu
Hrvata
Star-
čevićanac
-
-
Starčevićanca
Hrvatom,
Starčevićanca
(Prema neobjavljenom rukopisu Prilozi
za povijest Gospića)
Ana Tomljenović
Prema pisanju
, i nakon odlaska
bana Khuena Hedervarya, novi ban Te-
odor Pejačević nije promijenio mađaron-
sku politiku popuštanja Srbima kao ni
Budisavljevićevi nasljednici, veliki žu-
pani Cuvaj i Radivojević. Zbog toga su
međunacionalni odnosi u Lici ponekad
bili na rubu incidenta, čak i krvoproli-
ća…
U proljeće 1907. došlo je do definitivnog
raskola među gospićkim pravašima zbog
“srpskog pitanja”. Za razliku od dr. Mile
Starčevića (Antinog sinovca), dr. Ante
Pavelića, Marka Došena, braće Nikole i
Stipe Pavelića i drugih “milinovaca”, ve-
ćina pravaša je smatrala da popustljivost
ne vodi ničemu i zato su ostali uz dr.
Josipa Franka, Starčevićevog nasljedni-
ka na čelu stranke. Klub Starčevićeve Hr-
vatske stranke prava u Gospiću htio je,
doduše, sačuvati stranačko jedinstvo pa
je
21. svibnja 1907. objavio apel za
pomirenje, pod naslovom: Našim prijate-
ljem i istomišljenikom! Apel nije uspio i
razlaz je bio neumitan.
Posljednji broj Hrvata izišao je 30. pro-
sinca 1911. s naslovnomviješću: Umro je
dr. Josip Frank
, pojavile su se u četvr-
tak 17. siječnja 1907. Njegovi osnivači
bili su pravaški disidenti Marko Došen i
odvjetnik Ivan Gojtan, a među podupira-
teljima najistaknutiji: Josip Nikšić, pred-
sjednik Starčevićevog kluba, Nikola Pa-
velić i drugi ugledni starčevićanci-Gos-
pićani. Svi su tvrdili da slijede riječi i dje-
la Ante Starčevića i Eugena Kvaternika,
ali da osuđuju politiku Josipa Franka,
zbog koje se članstvo počelo osipati i zato
su tražili njegov odstup. Tvrdili su da ih
Hrvata
Hrvat
Starčevićanac
, novine Starčevićeva
kluba u Gospiću
žanju? Zašto su dobri tuđi sluge, a loši
svoji gospodari? Zato što Hrvati misle i
idu za tuđom glavom, …zato jer mi ni-
smo voljni prihvatiti svi za jedan štap i
držati ga spremna proti tuđinu, koji nam
naše dobro otimlje…”
Iako je zakonom bilo propisano da se u
Hrvatskoj na javnim mjestima mogu isti-
cati samo hrvatske zastave, ličke Hrvate -
osobito pravaše - iritiralo je stalno provo-
ciranje velikosrba sa zastavama kralje-
vine Srbije, koje su na crkve često vješali
parosi prilikom blagdana pravoslavne
crkve. Čitamo da su zastave “tuđe drža-
vice” često ukrašavale i svatovske povor-
ke, kuće, pa i javne zgrade. Imena osoba
koje su to činile objavljivana su, građani
su slali žalbe Kotarskoj oblasti i samom
velikom županu Ličko-krbavske župani-
je, Budi pl. Budisavljeviću, kasnije nje-
govom nasljedniku, Slavku pl. Cuvaju,
ali bez uspjeha. Još je gore bilo kada je
1907. za velikog župana došao Nikola
Radivojević koji je već u nastupnom go-
voru za sebe kazao da je “…Srbin od Ko-
sova do uviek”. Reakcija pravaša bila je
žestoka, tražili su županov odstup. Uza-
lud!.
Na prijelazu 19/20. stoljeća u Gospiću
cvatu obrti i trgovina, dio građana ima vi-
soke standarde življenja, gostuju
kazališne družine, pritječe sve više luk-
suzne robe. Josip Nikšić gradi novi parni
mlin, gospićki trgovci i poduzetnici Lov-
ro Pavelić i njegov sin Nikola, osnivači
Prve ličke štedionice, Antić Vukelić je
“vlastnik prvog ličkog kupališta”, otvo-
renog 1903. na Novčici. Dosta prostora u
listu zauzimale su komunalne teme raz-
nih mjesta, posebno Gospića, tim više što
je predsjednik Društva za uljepšavanje
Gospića bio poduzetni barunVrkljan.
Starčevićeve teme