Page 55 - Vila Velebita br 11

Basic HTML Version

54
prvi krumpir u Liku donijela austrougar-
ska graničarska satnija i posadila ga 1769
godine. Tako je krumpir u Lici postao sve
više poznat, valjda zato jer Lika podsjeća
na njegovu pradomovinu. Od tada je
krumpir neizostavni sastojak ličke kuhi-
nje pa se s pravom može reći da je othra-
nio mnoge generacije Ličana. Kakvo bi
bilo zelje i meso bez dobrog krumpira?
Podnožje Velebita i lička krška polja, radi
specifičnih agro-klimatskih uvjeta i čis-
tog tla, krajolici su najsličniji postojbini
krumpira u dalekimAndama. Tu krumpir
daje najbolje od sebe: veći postotak suhe
tvari, vitamina i minerala. Zbog svega to-
ga lički krumpir je danas nadaleko poznat
kao proizvod iznimne kvalitete.
Unatoč svemu tome, proteklih desetak
godina lički krumpir je gotovo nestao s
tržišta ne uspijevajući se nositi s konku-
rencijom jeftinog ali znatno manje kvali-
tetnog krumpira iz drugih područja i iz
uvoza. Kako ne postoji pravna zaštita lič-
kog krumpira, mnogi proizvođači jeftini-
jeg i manje kvalitetnog krumpira iz dru-
gih dijelova Hrvatske prodaju svoj krum-
pir pod imenom lički, nanoseći mu time
nesagledivu štetu, istodobno uništavajući
proizvodnju pravog ličkog krumpira.
Neovlaštenom uporabom imena, gotovo
se ugasila proizvodnja pravog
kao tradicionalnog poljopriv-
rednog proizvoda Like.
Radi obnove profitabilne, tržišno orijen-
tirane proizvodnje tog visokovrijednog
proizvoda, Poljoprivredna zadruga Lo-
vinac, u suradnji s Udrugom proizvođa-
ča ličkog krumpira iz Gospića, Agro-
nomskim fakultetom iz Zagreba, podu-
zećem H.Z.P.C. d.o.o., poduzećem CPZ
d.o.o. a uz financijsku potporu Ministar-
stva poljoprivrede, šumarstva i vodnog
gospodarstva, Ministarstva gospodarstva
rada i poduzetništva te Općine Lovinac,
prošle je godine pokrenula projekt:
.
Projekt traje do kraja 2007; a rezultati ko-
je bi trebao polučiti su: tehnološki elabo-
rati uzgoja, skladištenja, dorade i prerade
proizvoda te investicijska studija i studija
ličkog
krumpira
«Razvoj robne marke (brand)
kao proizvoda s geografskim
porijeklom»
lički
krumpir
isplativosti; zaštićen proizvod - lički
krumpir, kao proizvod s geografskim
porijeklom, sortna lista prikladnih sorata
za uzgoj
organizirana
proizvodnja, početak organiziranog plas-
mana proizvoda na tržište, dogovor s ne-
kim od velikih trgovačkih lanaca o plas-
manu proizvoda.
Neki rezultati projekta već su ostvareni,
među njima i najvažniji - pokretanje or-
ganizirane proizvodnje i potpisivanje
ugovora s Konzumom o prodaji svih pro-
izvedenih količina ličkog krumpira. Tako
je Poljoprivredna zadruga Lovinac prošle
godine prodala 200-tinjak tona ličkog
krumpira. Reakcija tržišta je bila iznad
svih očekivanja. To je omogućilo potpi-
sivanje ugovora s Konzumom i poveća-
nje proizvodnje na ovogodišnjih 500-ti-
njak tona. U proizvodnju je uključeno
šest poljoprivrednih proizvođača s pod-
ručja Gospića, Perušića i Lovinca.
Veliki interes tržišta za ličkim krumpi-
rom omogućuje PZ Lovinac planiranje
povećanja proizvodnje te budi interes po-
ljoprivrednika za uključivanje u ovaj pro-
jekt. Zaštitom ličkog krumpira kao proiz-
voda s geografskim porijeklom osigu-
rana je i njegova europska perspektiva.
Nadamo se da će i drugi lički autohtoni
proizvodi, poput škripavca, base, ličke
janjetine i dr. kročiti istim putem prema
jednoj od međunarodno priznatih zaštita
autohtonih proizvoda, jer europski potro-
šači sve više traže takve proizvode.
ličkog krumpira,
P
radomovina krumpira su južno-
američke Ande, područje današ-
njeg Perua, točnije područje oko
jezera Titicaca (nadmorska visina oko
2500metara).
Prastanovnici tog kraja, Inke, cijenili su
krumpir smatrajući ga «uzvišenom bilj-
kom».
Krumpir je prvi put prenesen na europsko
tlo 1565. godine, na dvor španjolskog
kralja Filipa. Prvi pisani dokaz o njegovu
uzgoju u okolici Seville su iz 1573. go-
dine. Kasnije su ga franjevci prenijeli u
Italiju, a 1586. godine u Englesku.
Iz Engleske krumpir se dalje širio na pod-
ručje Njemačke, Poljske i dalje prema
skandinavskim zemljama. Polovicom
19. stoljeća krumpir postaje «kruh siroti-
nje». Poznato je da je uzrokovao velike
seobe naroda u Irskoj. Kada je gljivična
bolest krumpira (
)
uništila krumpirišta u tim krajevima, či-
tava područja irskog pučanstva su prese-
lila u SjevernuAmeriku.
U Hrvatsku krumpir je donijet najvjero-
jatnije iz Češke, polovicom18. st.
To je vrijeme vladavine Marije Terezije,
koja je dekretom odredila da se na svim
područjima gdje žitarice slabije uspijeva-
ju, uzgaja krumpir, a pretpostavka je da je
Phytophora infestans
Cilj: lički krumpir, roba s geografskim porijeklom
Lički krumpir probija se na tržište
Piše: Nikola Vidaković, dipl. ing.