Page 13 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

13
u Gospiću. Koja će biti njegova primarna
zadaća i koji će profili znanstvenika u nje-
mu raditi?
Posebno mi je zadovoljstvo ovim putem
definitivno potvrditi tu činjenicu jer smo
obavili sve pripreme i dobili suglasnost
Ministarstva znanosti, obrazovanja i špor-
ta za osnivanje područnog centra našeg
Instituta u Gospiću. Centar će biti osnovan
tijekom rujna, kada se sastane Upravno
Vijeće Instituta. Grad Gospić osigurao
nam je nužni prostor, na čemu gradonačel-
niku gospodinu Milanu Koliću ovim pu-
tem zahvaljujem. Važnu potporu dao nam
je biskup dr. Mile Bogović te župan gos-
podin Milan Jurković. Ostvareni su svi
nužni uvjeti za osnivanje, otvaranje i poče-
tak rada Centra. Centar se inače uklapa u
ustroj Instituta koji čini mreža područnih i
funkcionalnih centara u kojima svoj dopri-
nos daju svi znanstvenici Instituta. Dakle,
u budućem Centru u Gospiću bit će po po-
trebi angažirani svi znanstvenici Instituta,
a ne samo oni koji će svoje radno mjesto
imati u Gospiću. U istraživačkom smislu
bavit ćemo se globalnim, nacionalnim i
regionalnim temama. Od globalnih i na-
cionalnih tema, više od ostalih, bavit ćemo
se održivim razvitkom, a od regionalnih
gorskomHrvatskom i hrvatskim kršem pri
čemu ćemo surađivati s Hrvatskim cen-
trom za krš koji je također smješten u Gos-
piću. Osim toga bavit ćemo se nakladnič-
kom, nastavnom, znanstveno-populariza-
cijskom i drugim znanstvenim i stručnim
aktivnostima. Razvijat ćemo izvrsnost i
okupljati intelektualne potencijale Like te
ih usmjeravati prema projektima od opće
dobrobiti.
To je činjenica koju mogu potvrditi kao
vanjski promatrač temeljem čestih posjeta
Gospiću u zadnje vrijeme radi priprema
skupa i osnivanja našeg područnog Cen-
tra. Budući da mi je dobro poznata situa-
cija u Gospiću tijekom rata i tegobnih po-
slijeratnih godina, iskorak koji je naprav-
ljen zadnje 3-4 godine tako je velik da je
njegov razvoj u gospodarsko i kulturno
središte neupitan. Pogotovu kada se uzme
u obzir da i Grad i Županija pokazuju sen-
zibilitet prema razvitku na znanstvenim
temeljima te većem otvaranju prema obra-
zovanju. Osobno mi je zadovoljstvo, a dr-
žim da dijelim mišljenje svih znanstve-
nika i djelatnika Instituta, što Institut «Ivo
Pilar» postaje sastavnicom tog razvojnog
uzleta Gospića i Ličko-senjske županije.
Zbog toga se već pomalo osjećam
Ličaninom.
Grad Gospić dobiva time obilježje
istinskog kulturnog i znanstvenog
sjedišta, važno i izvan Ličko-senjske
županije. Je li to istinit ili pogrješan
dojam?
Razgovarala: Avenka Butković
agresiju na Hrvatsku i Bosnu i Hercego-
vinu pod izlikom spašavanja Jugoslavije i
ugroženih srpskih manjina izvan Srbije,
što se preklapalo s ciljevima spomenutih
međunarodnih dionika, a s racionalnim
ciljem ostvarivanja velikosrpske strategi-
je. Sve što se događalo tijekom rata, poslije
rata, a i danas, nije teško objasniti ako se
događaji promatraju iz te perspektive. U
takvom općem kontekstu i većina suđenja
za ratne zločine na načelu su izjednača-
vanja krivnje za rat, to jest dio su politike
međunarodne zajednice koja se tim putem
pokušava iskupiti za vlastite propuste u
predviđanju i sprečavanju rata te katastro-
falnih ratnih posljedica. Osim toga, oslo-
bađajući Srbiju većine odgovornosti za rat
i nadoknade ratnih šteta na račun napadnu-
tihHrvatske i Bosne i Hercegovine, nastoji
se obuzdati srpski radikalizam u Srbiji i
pridobiti Srbiju za suradnju u euroatlant-
skim asocijacijama. Srbija to maksimalno
i spretno koristi za svoje ciljeve, među
kojima velikosrpsku strategiju promiče
najjača parlamentarna stranka kao svoj
„demokratski“ program, zbog čega ti pro-
cesi teku sporo i traljavo. Hrvatska, a po-
sebno njeni branitelji, zbog toga trpi i
mnoge kolateralne štete. Osobno me brine
revnost i upornost hrvatskih aktera, pone-
kad čak i s razine parlamenta, da sudjeluju
u takvompolitičkomprocesu na štetu vlas-
tite domovine.
Odgovorio bih motom koji često koristim
kada predstavljam Institut «Ivo Pilar» jer
je primjenjiv i na ovaj skup, a glasi: Istra-
živanjem do činjenica, a činjenicama do
spoznaje. Naime, znanje o identitetu treba
primarno graditi na činjenicama jer je oko
tako spoznatog identiteta najlakše postići
društveni konsenzus, uspoređivati ga s
drugima te se predstavljati na način koji se
ne temelji na stereotipima i predrasudama.
Ovaj su posao sve razvijene europske ze-
mlje u velikoj mjeri obavile. Na hrvatskim
je znanstvenicima odgovornost da u tim
istraživanjima i spoznajama dostignu eu-
ropsku razinu, a na političarima da na tome
temelje strateške odluke i sukladno tome
predstavljajuHrvatsku.
U povodu održavanja ovoga skupa otvorit
će se područni centar Instituta «Ivo Pilar»
Što očekujete kao osnovnu misao i
poruku ovoga savjetovanja?
Gospić snažno napreduje
uz manja odstupanja u pojedinim sastavni-
cama, on se uklapa u nacionalnu identifi-
kacijsku matricu, uz napomenu da su od-
stupanja u usporedbi s nekoliko drugih hr-
vatskih regija nešto veća. Što se tiče europ-
ske privrženosti kao sastavnice socijalnog
identiteta Ličana, iako joj se pridaje zna-
čajno manja važnost nego nacionalnoj,
ona također postoji i u komplementarnom
je, a ne suprotstavljenom odnosu, s nacio-
nalnom i regionalnom privrženošću. No o
tome više na skupu.
Znanstvenici su objasnili da su gotovo svi
ratovi u povijesti imali racionalne ciljeve
koji su se poglavito odnosili na teritori-
jalna osvajanja ili pretenzije, osvajanja go-
spodarskih, energetskih i drugih bogatsta-
va, pljačku imovine i slično. Drugim rije-
čima, agresija je instrument za postizanje
tih ciljeva, a razaranjem, ubijanjem ljudi i
uništavanjem tragova kulturne i druge
identitetske baštine učinak osvajanja teri-
torija nastojao se trajno očuvati. Ova opća
shema primjenjiva je i na ratove koje ste
spomenuli. U kontekstu hrvatskog Domo-
vinskog rata razvidne su obje navedene
dimenzije gotovo svih ratova u povijesti.
Jedna se odnosi na osvajanje teritorija kao
racionalnog cilja agresora, a druga na
uništavanje kulturne i identitetske baštine
te ubijanje ili protjerivanje ljudi kako bi se
taj racionalni cilj učinio trajnim. Ta strate-
gija, poznata kao velikosrpska, prisutna je
i poznata skoro dvjesta godina, a u dvade-
setom stoljeću, u okviru prve i druge Jugo-
slavije, njenom primjenom, uz druge štete,
uzurpirani su i dijelovi hrvatskog povijes-
nog teritorija.
U europskim i svjetskim središtima moći,
s druge strane, u procesu raspada komu-
nizma kao mega-ideologije, većina sudi-
onika bili su skloniji očuvanju Jugoslavije
nego njenom raspadu na demokratskim
načelima. Srbija je to iskoristila i izvršila
Institut društvenih znanosti «Ivo Pilar»
sustavno se bavi istraživanjem hrvat-
skog identiteta. Može li znanost, u
ovome vrlo osjetljivom povijesnom
trenutku, kada su u tijeku sudski
procesi hrvatskim braniteljima optuže-
nima za ratne zločine, odgovoriti zašto
je rat na ovome području bio nemino-
van i zašto su nastale tolike ljudske žrtve
i razaranja tijekom cijeloga 20. stoljeća,
a posebno tijekom Drugoga svjetskog
rata i Domovinskog rata?
Suđenja za ratne zločine na načelu su izjednačavanja krivnje za rat, to jest dio su
politike međunarodne zajednice koja se tim putem pokušava iskupiti za vlastite
propuste u predviđanju i sprečavanju rata te katastrofalnih ratnih posljedica.
Oslobađajući Srbiju većine odgovornosti za rat i nadoknade ratnih šteta na račun
napadnutih Hrvatske i Bosne i Hercegovine, žele obuzdati srpski radikalizam i
pridobiti Srbiju za euroatlantske asocijacije.
U povodu znanstvenog skupa