Page 14 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

14
Formativna polazišta ličkog identiteta
Mons. dr. sc. Mile BOGOVIĆ, Gospićko-senjska biskupija, Gospić
VI LA
E
L
E
B
I
T
A
turske vlasti i naseljavanjem pravoslavnih
Vlaha. Nova raseljavanja i naseljavanja
nastaju odlaskom turske vlasti (1689.).
Novonaseljeni Hrvati katolici često dolaze
pod imenom Bunjevci i Kranjci. Pravo-
slavni Vlasi svojim uključenjem u Srpsku
pravoslavnu crkvu ulaze postupno u srpski
nacionalni korpus.
Državna pripadnost
čno
područje i strani gospodari).
četvrtom stoljeću prevladalo je
kršćanstvo. Dolaskom novih naroda i oni
su se uključivali Crkvu. Nakon raskola
(1054.) Hrvatska je vezana uz Katoličku
crkvu. Pred Turcima i s njima dolaze pra-
voslavci. Katolici su bili sustavnije odga-
jani u svojoj vjeri (obveze za nedjeljnu mi-
su, ispovijedi, neradni dani) pa je postojala
veća mogućnost popravljanja (mijenjanje)
loših navika i običaja. Biskupijske vizi-
tacije i misionarska aktivnost u 17. i 18.
stoljeću uvelike su tome pridonijeli (po
uzoru na opću Crkvu).
čakavsko narječje (jezik). Sta-
rosjediooci (u Gackoj) sačuvat će kontinu-
itet (rječnik Milana Kranjčevića), a dolas-
kom novih katoličkih doseljenika (Bunje-
vaca) dolazi štokavska ikavica/ekavica
(rječnik Marka Čuljata), a pravoslavnih
štokavica/ijekavica.
Lika je u razvijenom srednjem vijeku bila
žarište glagoljske kulture, čime je pridoni-
jela općehrvatskom identitetu. U politici je
takav doprinos dala najviše djelom Ante
Starčevića.
čaji u nekim
krajevima dobro su opisani (Ivčević -
čana imaju
dosta sličnosti s ostalim dinarcima -
neotesanosti
-
škost, junaštvo, vojničke kvalitete),
naočitost, ojkanje. Uočljive su također ve-
like karakterne opreke, što je opisao M.
Budak u Ognjištu žić
-
Činjenica da ima dosta šala na račun
Ličana kazuje da su oni istaknuti u hrvat-
skomkorpusu.
Gospodarstvo
š-
tanjem stočarstva i poljodjelstva (urbani-
zacija i industrijalizacija).
Identitetske mijene
činjavati dobre i loše
karakteristike, što znači da se i on može
uspješno usavršavati, ali treba voditi raču-
na i korijenima iz kojih raste.
-
: Banska Hrvatska,
Lika pod Turcima, Vojna krajina (grani
U
Do novovjekih naseljavanja u
Lici je bilo
Obi
Ko
sa). Karakterne osobine Li
“: pri
rodnost (do „
“), lukavost, sna
ga (mu
“ (Bla Lukan/ Ane
ra).
je uvjetovano kvalitetom
zemlje. Velike promjene su nastale napu
. Identitet nije po sebi
stabilan. Mogu ga sa
3. Vjera i kultura
a. Vjera
b. Kultura
c. Karakterne osobine
.
:
.
O
vo predavanje treba naznačiti
glavna formativna polazišta ličkog
identiteta, ali zato ne može nigdje
biti iscrpno. Bilo bi dobro kada bi ostali
predavači dodali neke nove i produ-bili
ovdje navedene (identitetske) osobine
Ličana, svaki sa svojeg polazišta. Daka-
ko, potrebno je da svako izlaganje pokaže
na koji način je izneseni sadržaj utjecao na
stvaranje identiteta po kojemu Ličani ima-
ju nešto posebno, što ih međusobno pove-
zuje i nešto posebno što ih čini različitim
od drugih. Kao što ovo moje izlaganje ne-
ma pretenzije da bude sažetak povijesti Li-
ke, tako se i svaki doprinos neće već time
uklopiti u predviđenu cjelinu ako prikazu-
je samo neki povijesni detalj, bez naznake
kako se on odrazio na stvaranje ličkog
identiteta.
Vlastitosti i osobine Ličana ovise o okol-
nostima odnosno o vlastitosti kraja u ko-
jem je nikao i rastao. Te okolnosti čine:
zemljopisni položaj, povijesna događanja
na ličkom prostoru, vjera i kultura te gos-
podarstvo.
Zemljopisne osobine su konstanta koja je
uvjetovala i povijesna događanja i demo-
grafske primjene. One se ne mijenjaju pa
njihov utjecaj uvijek traje iako ne na
jednak način. Jasno je da je taj utjecaj veći
u vrijeme razvijenog poljodjelstva i sto-
čarstva, nego u vrijeme industrijalizacije i
urbanizacije. Lika kao određeni prostor sa
svojim karakteristikama oblikovala je
svakoga tko je u nju ušao i ondje rastao,
svojim brdima i šumama, svojim vjetro-
vima i hladnoćama, svojim tlom i vodama,
i drugim svojim trajnim osobinama. Neki
rast je pospješivala, a nekimograničavala.
Reljefno
či jednom velikom sred-
njovjekovnom gradu opasanom čvrstim
bedemima koje čine planinski lanci: Vele-
1. Zemljopis:
Lika nali
bit, Kapela, Plješivica. Sve do novog vije-
ka nije bilo pogodno mjesto stanovanja
odmah uz more jer su s morske strane lako
dolazili gusari. Ako je bio neki grad nepo-
sredno uz obalu, trebao je imati jake zidi-
ne. Lika ima jaku zidinu u Velebitu (pojam
planine!) koja ga štiti od napada s mora. S
druge strane ima izlaze na more što joj
omogućuje kontakt sa svijetom. To su
pretpostavke koje su u 9. stoljeću na cije-
lom hrvatskom prostoru bile najpovoljnije
za nastanak i rast hrvatske države (knez
Borna: vođa Gačana).
Rijeke
ženosti planin-
skim lancima, nijedna rijeka iz užeg pod-
ručja Like nema izravnog utoka u neki sliv
(jadranski ili crnomorski). Ta riječna iz-
dvojenost mogla bi ubuduće imati još veće
značenje.
Kvaliteta zemlje
še stočar-
stvu nego poljodjelstvu. Takva kvaliteta
mogla je u prošlosti dati materijalnu sigur-
nost ograničenom broju stanovništva pa su
se događala iseljavanja kada se taj broj
prijeđe.
Klima
Lika je u prošlosti bila nekada rubna
( Dalmatinska Hrvatska), a nekada sre-
dišnja (Trojedinica) regija. Danas je ona u
središtu
žavnog prostora,
most koji povezuje hrvatski sjever s hrvat-
skim jugom. Zbog svojeg središnjeg polo-
žaja i zbog svoje monumentalnosti
sveta gora naša
što (svoju Vilu Velebita) koja povezuje
sve Hrvate u jedno. Cijela Hrvatska po-
zdravila je osnivanje biskupije sa sjediš-
tem u Lici, a promidžbu za taj događaj
najjače je dala VilaVelebita
Putovi slijede smjer gorja. Bilo da se sa
sjeverne strane ulazi u Liku od mora
(Rijeka, Senj), bilo iz Panonije (Zagreb,
Karlovac), jedan put prema jugu prolazio
je kroz Liku. Prijelazi: Kapela, Vratnik. To
vrijedi od početka pa do suvremenih pro-
metnica. Poprečne komunikacijske veze
su sve do danas ostale slabe.
Narodi
živjeli ilirski Japodi. U vrijeme Rim-
skog Carstva nastao je proces romaniza-
cije, a nakon dolaska Hrvata proces kroati-
zacije. Taj proces je ubrzan stvaranjem sa-
mostalne hrvatske države. Ostali su utje-
caji i drugih naroda (Goti,Avari).
Raseljavanja i doseljavanja. Nakon Veli-
ke seobe naroda najveće demografske pro-
mjene nastale su u 16. stoljeću dolaskom
-
. Zbog svoje okru
-
pogoduje vi
-
je kontinentalna s dosta niskim
zimskim i visokim ljetnim temperaturama
-
hrvatskog dr
“,
Velebit je postao „
“ jer ima
ne
“.
-
-
(demografske promjene): U Lici
su
-
2. Povijesni razvoj