Page 18 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

18
ju i potonjih bilomanje nego 1991. godine.
Znatne promjene narodnosne strukture
zabilježene su i u pojedinim naseljima. Ta-
ko su u Gospiću 1900. godine Srbi činili
četvrtinu ukupnog stanovništva (2 5%) a
1991. više od trećine stanovništva
(35,9%). S druge strane, Hrvati su smanjili
svoj udio sa 72 ,8% (1900.) na svega 55,6%
(1991.). Najdrastičnija promjena narod-
nosne strukture zabilježena je u Ličkom
Osiku gdje je između 1900. i 2 001. udio
Hrvata smanjen sa 99,9% na svega 40,1%
dok je u istom razdoblju udio Srba pove-
ćan sa 0,1%na 54,4%.
Slično narodnosnoj strukturi i vjerska
struktura stanovništva Like bila je kroz
promatrano razdoblje relativno jednostav-
na. Zbog nemogućnosti iščitavanja po-
dataka po vjeri 1900. godine koriste nam
podaci za 1890. godinu kada je zabilježeno
56,1%pravoslavaca i 43,9% rimokatolika.
Sto godina kasnije, odnosno 1991. godine,
udio pravoslavaca iznosio je 45,6% dok je
rimokatolika bilo tek neznatno manje
(45,3%). Kako je udio rimokatolika bio
gotovo jednak udjelu Hrvata, proizlazi da
su se Srbi u vjerskom pogledu znatno više
izjašnjavali na neki drugi način. Najveći
dio Srba koji se nisu izjasnili pravoslav-
cima iskazani su u kategoriji „nisu vjer-
nici“ koji su te godine činili 2 ,8% ukupnog
stanovništva Like. Posljednji popis
stanovništva 2 001. godine bilježi 80,2 %
rimokatolika te 16,2 % pravoslavaca što je
neznatno manje od odgovarajućih udjela
Hrvata i Srba u ukupnom stanovništvu
Like dok je udio osoba koji su se izjasnili
kao „nisu vjernici“ smanjen na 0,7%.
međupopisu. Tada je zbog srpske agresije
kod već znatno ostarjelog ličkog stanov-
ništva došlo do produbljenja prirodnog
pada, što zbog smanjenog nataliteta, što
zbog povećanog mortaliteta, posebice
1991. i 1992 . Uz to, mnoštvo prognanog i
iseljenog stanovništva nije se do popisa
2 001. vratilo svojim kućama dok je zbog
gospodarske recesije i opće nesigurnosti
početkom 1990-ih ponovno došlo do in-
tenzivne emigracije u inozemstvo ili u
druge hrvatske krajeve.
U narodnosnom smislu Lika je izraziti
primjer regije s bimodalnom narodno-
snom strukturom u kojoj su kroz čitavo 2 0.
stoljeće dvije najbrojnije narodnosne
skupine, Hrvati i Srbi, činili više od 95%
ukupnog stanovništva (osim 1981. zbog
relativno brojnijeg stanovništva koje se
izjasnilo „Jugoslavenima“). Sve do 2 001.
godine ni jedna od tih skupina nije činila
izrazitu većinu jer su se udjeli u ukupnom
stanovništvu kretali između 50-ak posto
Srba naspram 40-ak posto Hrvata. Naj-
veća neujednačenost narodnosne strukture
zabilježena je 1900. godine kada su Srbi
činili 55,7% a Hrvati 41,7% stanovništva
Like. Nakon toga udio Srba se smanjivao a
udio Hrvata povećavao iz popisa u popis
što je 1991. rezultiralo pedesetpostotnim
udjelom Srba, dok je istodobno udio Hrva-
ta iznosio 45,5%. Osim što se u posljed-
njem desetljeću 2 0. stoljeća drastično
smanjio ukupan broj stanovnika, znatnu
promjenu zabilježio je i narodnosni sastav
ličkog stanovništva. Tako su 2 001. godine
Srbi činili 16,8% a Hrvati 80,8% ukupnog
stanovništva premda je u apsolutnom bro-
N
iti jedna hrvatska regija u posljed-
njih stotinjak godina nije zabilje-
žila tako intenzivnu depopulaciju
kao Lika. Naime, u njoj 2 001. godine nije
živjela ni četvrtina stanovništva u odnosu
na broj stanovnika iz 1900. godine. Ukup-
no smanjenje broja stanovnika između
dvije navedene godine iznosilo je 77,9%
dok je gust
u
1900. i 2 001. godine prikazano je u tablici
1. s napomenom da se ovdje pod Likom
podrazumijeva područje dva grada (Go-
spić i Otočac) te osam općina (Brinje, Do-
nji Lapac, Gračac, Lovinac, Perušić, Plit-
vička jezera, Udbina i Vrhovine).
Lika je i jedina hrvatska regija koja je u
svim međupopisima bilježila pad broja
stanovnika pa tako npr. i u razdoblju
1948.-1953., koje je na razini Hrvatske
obilježeno porastom broja živorođenih
odnosno „baby boomom“ (poslijeratnim
kompenzacijskim razdobljem). Gotovo
upola manje stanovnika nego na početku
2 0. stoljeća Lika je zabilježila već 1971.
godine čemu je glavni razlog iseljavanje u
inozemstvo (na tzv. „privremeni rad“) od
sredine 1960-ih, kada se otvaraju granice
za građane bivše države. Pridoda li se tome
i da se u ovom razdoblju javlja prirodni
pad stanovništva postaje jasnije zašto je u
tom „mirnodopskom“ razdoblju ukupna
depopulacija iznosila 17,1%. Najveće
smanjenje broja stanovnika, od čak
43,8%, zabilježeno je u posljednjem
oća naseljenosti pala s 34,8
st./km² na početku promatranog razdoblja
na samo 7,7 st./km² početkom 21. stoljeća.
Kretanje broja stanovnika Like izmeđ
Promjena ukupnog broja te narodnosnog i vjerskog
sastava stanovništva Like 1900. - 2001.
Dr. sc. Nenad POKOS, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
VI LA
E
L
E
B
I
T
A
Godina
popisa
1900.
1910.
192 1.
1931.
1948.
1953.
1961.
1971.
1981.
1991.
2 001.
Broj
stanovnika*
193 470
188 2 30
184 888
180 015
131 713
12 6 651
119 2 31
98 872
84 955
75 931
42 694
Indeks promjene
1900.=100
100
97,3
95,6
93,0
68,1
65,5
61,6
51,1
43,9
39,3
2 2 ,1
Lančani
indeks
-
97,3
98,2
97,4
73,2
96,2
94,1
82 ,9
85,9
89,4
56,2
* Broj stanovnika izmeðu 1971. i 2 001. odnosi se na stanovni štvo „u zemlji“ gdje nije uklju eno stanovni štvo koje je u
trenutku popisa živjelo u inozemstvu a imalo je prijavljeno prebivalište u Lici.
Tablica 1. Broj stanovnika Like po popisnim godinama 1900.-2 001.