Page 21 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

21
Znanstveni skup - sažetci izlaganja
P
romjene ekonomsko-socijalne strukture Ličko-senjske
županije u razdoblju od 1971. do 2 001. valja tumačiti
većim brojem prošlih dugogodišnjih, zaista složenih i
međusobno isprepletenih, nepovoljnih gospodarskih, društve-
nih i političkih zbivanja: iseljavanjem u prekomorske zemlje
od 1890-ih do dvadesetih godina 2 0. stoljeća, demografskim
gubitcima uvjetovanim prvim i drugim svjetskim ratom, iselja-
vanjem uvjetovanim agrarnim kolonizacijama, izostajanjem
prostorne komponente gospodarskog razvoja nakon drugoga
svjetskog rata u uvjetima gotovo prisilne deagrarizacije i deru-
ralizacije, odlaskom na tzv. privremeni rad u inozemstvo u
1960-im te izravnim i neizravnim demografskim gubitcima
nastalim tijekomDomovinskog rata.
U odnosu na sve preostale hrvatske županije, Ličko-senjska
predstavlja drastičan primjer snažne depopulacije koja se zbi-
vala tijekom čitavog 2 0. stoljeća. To potvrđuje činjenica da je
Ličko-senjska županija od prvog popisa stanovništva 1857. go-
dine
čelima i na čitavom
dnašnjem hrvatskom državnom prostoru - do popisa 1991. go-
dine smanjila udio svog stanovništva u ukupnom stanovništvu
Republike Hrvatske sa 7,1 na 1,8 posto, da bi nakon toga, u
popisu 2 001. godine taj udio pao na 1,2 posto. Već od popisa
1900. godine ova županija ima iz popisa u popis sve do posljed-
njeg popisa 2 001. sve manji i manji broj stanovnika, tako se u
tom razdoblju broj stanovnika smanjio za 54,4 posto. Sve nave-
dene pojave i procesi utjecali su ne samo na pad broja stanov-
nika, već
-
đu broja i sastava ekonomski
aktivnog stanovništva, osoba s osobnim prihodom i uzdržava-
nog stanovništva. Proces stoljetne neprekinute depopulacije
sam po sebi je stvarao i podupirao poremećaje unutar ekonom-
sko-socijalne strukture.
Ako promotrimo dvadesetogodišnje razdoblje pred Domovin-
ski rat (1971.-1991.), opet Ličko-senjska županija zauzima po-
sebno mjesto jer je u tom vremenu imala smanjenje ukupnoga
broja stanovnika čak za oko 2 0 posto a ekonomski aktivnih sta-
novnika za oko 2 5 posto
či u odnosu
na sve ostale županije. Od 100 stanovnika ove županije 1971.
godine njih 39,7 posto bilo je ekonomski aktivno, 8,7 posto bile
su osobe s osobnim prihodom, a 51,6 posto bilo je uzdržavano
stanovništvo. Do 1991. godine porasla je opća stopa ekonom-
– provedenog po suvremenim na
i na sve nepovoljniji odnos unutar ekonomsko-soci
jalne strukture, tj. odnos izme
, te, opet, po tome prednja
ske aktivnosti na 43,0 posto, porastao je i udio osoba s osobnim
prihodom na 2 0,4 posto, a smanjen je udio uzdržavanog sta-
novništva na 36,6 posto. No, porast opće stope aktivnosti
prvenstveno je posljedica iseljavanja i pada udjela mladih (0-
14 godina) u ukupnom stanovništvu. Naime, Ličko-senjska
županija već od 1973. godine ima neprekinuto, što znači od
tada i dalje svake godine, više umrlih nego živorođenih. Eko-
nomsko-socijalna struktura, zabilježena u popisu 2 001. godine,
tipičan je primjer prostora koji se nalazi u dubokoj demo-
grafskoj starosti. Od 100 stanovnika Ličko-senjske županije
2 001. godine 37,2 posto bilo je ekonomski aktivno, a čak je
34,5 posto - što je značajno više od svih županija i hrvatskog
prosjeka koji je 2 6,8 posto
žavane osobe.
Sudeći po projektima gospodarskog razvoja i postupnog na-
seljavanja pojedinih dijelova Ličko-senjske županije, započe-
tih prije nekoliko godina, držimo da će se daljnja demografska
erozija zaustaviti a onda, možda, i preokrenuti. Bez opasnosti
od pretjerivanja, ako imamo u vidu očuvanu prirodu i prirodno
bogatstvo koje se u suvremenim gospodarstvima najviše vred-
nuje, onda je pred Ličko-senjskom županijom zaista sjajna gos-
podarska budućnost. No neka ta sjajna gospodarska budućnost
pripadne Ličanima.
– bile su osobe s osobnim prihodom
a 28,3 posto bile su uzdr
Identitet Like: korijeni i razvitak
Ekonomsko-socijalna struktura
Ličko-senjske županije 1971.-2001.
Prof. dr. sc. Anđelko AKRAP
Prof. dr. sc. Jakov GELO
Ekonomski fakultet u Zagrebu
Katedra za demografiju
Sinac: izvor Gacke