Page 22 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

22
VI LA
E
L
E
B
I
T
A
O
ulozi i značenju Like u društvenoj i političkoj povijesti
srednjovjekovne Hrvatske može se navesti niz primje-
ra, a jedan od njih svakako predstavljaju veze knezova
Nelipčića, odnosno kninskog kneza Nelipca, s krbavskim
knezovima Kurjakovićima. Povezan s krbavskim knezovima
rodbinskim vezama knez Nelipac je za sebe osigurao strateški
važno savezništvo koje je bilo jednim od važnih čimbenika
njegova uspona i kasnijeg održanja. Zahvaljujući tom savezu
Nelipac je uspio iskoristiti slom prevlasti Šubića i neuspjeh
pokušaja kralja Karla Roberta da u Hrvatskoj uspostavi
središnju vlast kako bi se utvrdio kao važan politički čimbenik.
Sačuvani izvori pritom relativno dobro dokumentiraju ovaj
savez Nelipčića i krbavskih knezova Kurjakovića koji će
potrajati sve do njihova izmirenja s kraljem Ludovikom I.
Nestanak jednog od glavnih razloga na kojima je ovaj savez
počivao
čega je povijest
dojučerašnjih saveznika krenula zasebnimputovima.
– borba protiv obnove kraljevske vlasti u Hrvatskoj –
uvjetovao je i nestanak samog saveza nakon
Knez Nelipac i krbavski
knezovi Kurjakovići
Dr. sc. Ante BIRIN
Hrvatski institut za povijest u Zagrebu
Krajiške sudbine carskih Ličana
Dr. sc. Alexander BUCZYNSKI
Hrvatski institut za povijest u Zagrebu
U
sred Rata za austrijsko nasljedstvo (1741.-1748.) bečki
je dvor počeo provoditi reforme u Vojnoj krajini koje
su njezin dotadašnji ustroj trebale zamijeniti novim
uređenjem po uzoru na regularne linijske postrojbe carske
vojske. Ukinute su dotadašnje krajiške kapetanije i vojvodstva,
a umjesto njih organizirane su pukovnije i satnije kao taktičke i
upravno-teritorijalne jedinice. Uslijed ovih reorganizacijskih
zahvata Karlovački generalat je 1746. godine podijeljen je na
Ličku, Otočku, Ogulinsku i Slunjsku krajišku pukovniju.
Namjera je ovog referata predstaviti i objasniti razloge i
posljedice uzastopnih reorganizacijskih zahvata na području
Ličke pukovnije i glavne karakteristike krajiških sudbina
njegovih stanovnika. Analizom temeljnih značajki krajiškog
sustava te prava i obveza njenih stanovnika od tada pa do
razvojačenjaVojne krajine 1873. godine moći će se prezentirati
rekonstruckija krajiške svakodnevice u Lici u spomenutom
vremenskom rasponu.
O
d prvih planova o izgradnji željezničke pruge kroz Li-
ku pa do konačne izgradnje pružne trase između željez-
ničkih kolodvora Ogulina i Knina prošlo je punih 90
godina. Slijedom toga hrvatski sjever i jug željezničkom su
prugom bili spojeni tek 192 5. Sporom umreženju Like u željez-
nički sustav pridonijeli su vječno tinjajući antagonizmi između
Austrije i Ugarske u sustavu dvojne monarhije, neusuglašena
provedba prometne politike, a potom i ratna događanja između
1914. i 1918. godine.
Izgradnja ličke pruge, a pogotovo njezino otvaranje za promet
i cjelovito zaokruživanje željezničke veze između Zagreba i
Splita potaknuli su gospodarski i industrijski razvoj Like, a
time i ukupno bolje životne uvjete i prosperitetniju budućnost
njezinih žitelja.
Pruga je u prometu bila 75 godina, sve do 4. listopada 1990., ka-
da je miniranjem dijela tzv. ličke pruge, na dijelu između kolo-
dvora Plavno i kolodvora Zrmanja, bio najavljen početak ratnih
događanja. Cjeloviti promet na pruzi Zagreb-Knin-Split po-
novno je uspostavljen 2 6. kolovoza 1995. godine. Od tada pa
do danas izvodi se cjeloviti remont tzv. ličke pruge, pa i ne čudi
što su upravo na toj pruzi 2 004. godine u promet uvedeni teh-
nološki najsuvremeniji vlakovi s nagibnom tehnikom serije HŽ
7 12 3.
Željeznica kao preduvjet
gospodarskog identiteta Like
Helena BUNIJEVAC
Hrvatski željeznički muzej, Zagreb
U
radu autor analizira povijesne migracije hrvatsko-bu-
njevačkog stanovništva kao i procese nacionalne inte-
gracije navedene etničke grupe tijekom 2 0. stoljeća.
Pri raščlambi nacionalno integracijskih procesa koji su utjecali
na Hrvate Bunjevce s prostora Bačke tijekom 2 0. stoljeća zna-
čajan je društveni, kulturni i politički rad subotičkog biskupa
Ljudevita Lajče Budanovića. Biskup Budanović pri podizanju
Putopisi subotičkog biskupa Lajče
Budanovića s posebnim osvrtom na
ličke Hrvate Bunjevce
Mr. sc. Krešimir BUŠIĆ
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Centar Vukovar