Page 23 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

23
nacionalne svijesti napose je isticao zajedničko podrijetlo kao i
prostor doseljenja svih bunjevačkih Hrvata te je u Kraljevini
SHS, odnosno Kraljevini Jugoslaviji, značajno utjecao na pro-
cese osnivanja brojnih novih kulturnih i društvenih organi-
zacija unutar autohtone hrvatske zajednice na prostoru Bačke.
Istodobno on je osobno sve do početka Drugoga svjetskoga rata
te hrvatske institucije nesebično mecenski podupirao. U tom se
pogledu biskup Budanović posebno interesirao i za život i obi-
čaje bunjevačkih Hrvata s prostora Like, Primorja, Dalmacije,
Gorskoga kotara i Bosne i Hercegovine. Njegovi pisani radovi
o Hrvatskom stanovništvu Like i Primorja bitno utječu da se
tijekom tridesetih i početkom četrdesetih godina osnaži nacio-
nalna svijest Hrvata u Bačkoj koja se posebno jasno manifes-
tirala prigodom proslave 2 50. obljetnice dolaska veće skupina
Bunjevaca u Bačku
žnji da se šest bačkih i baranjskih
kotara priključe 1939. godine Banovini Hrvatskoj. Istodobno
njegovi putopisi značajno utječu i na ličke Bunjevce Hrvate te
je razvidno kako se tridesetih godina prošloga stoljeća između
Senja i Subotice razvija snažna identitetska povezanost u cilju
jačanja nacionalno-integracijskih procesa, ali i otporu od ugro-
ze vladajućega velikosrpskog hegemonističkog režima.
Stoga je rad podijeljen u tri djela te je u prvom dijelu prikazana
opća obilježja migracijskih i nacionalno-integracijskih procesa
etničke grupe Hrvata Bunjevaca. U drugom dijelu donosi se
kratak životopis i rad subotičkog biskupa Ljudevita Lajče Bu-
danovića, dok je u trećem dijelu posebna pozornost posvećena
putopisnim člancima koje je biskup Budanović pisao tijekom
svoga boravka na prostoru Like, Primorja, Dalmacije i Her-
cegovine kao i velikom broju pozitivnih reakcija na taj njegov
rad kako u Subotici tako i u Senju. Putopisi su objavljeni u
časopisu Subotička Danica ili Bunjevačko-šokački kalenda
čke tako i ličko-senjske javnosti ob-
javljene poglavito na stranicama Subotičkih novina.
, ali i te
dok su reakcije kako suboti
Uz Arupium
ženi rimski lokalitet u Gackom po-
lju, poznato je još nekoliko važnih lokaliteta kao što su Crkvina
kraj Brloga, najvjerojatnije japodsko-rimski grad Avendo
Monetium
Lika je prostor od vitalne važnosti kako danas tako i u rimsko
doba, koji je poveznica između sjevera (Panonija) i juga (Dal-
macija).
, najbolje istra
,
Humac kraj Brinja, najvjerojatnije japodsko-rimski
.
R
im je stoljećima izgrađivao sustav pravnih građanskih
normi koje su obuhvaćale i široku lepezumunicipalnog
i komunalnog sustava: od foruma, conciliabusa, con-
ventusa i oppiduma, do prefektura, kolonija i municipija. Tome
valja pridodati i mnogobrojne zajednice i naselja starosjedi-
laca, koja su postupno stjecala civitet (civitates peregrinorum
čena u svommunicipalnom i
pravnom statusu s ostalim rimskim gradskim zajednicama.
Rimska kolonizacija i s njome povezana urbanizacija odvijala
se diljem carstva na vrlo različitim etničkim, demografskim i
kulturnim supstratima te političkim i gospodarskim okolnos-
tima.
Rimsko osvajanje Like datira se u prvu polovicu 2 . st. pr. Kr. U
završnom i konačnom osvajanju japodskih krajeva 35. godine
pr. Kr. značajnu i istaknutu ulogu imao je Oktavijan, kasniji pr-
vi rimski car August. Skršivši otpor Japoda te uspostavljanjem
pax Romana
činje postupna romanizacija, a s njom i
urbanizacija Like. Od tada je Lika postala dijelom rimske pro-
vincije Dalmacije. Apijan, rimski povjesničar, opisao je Okta-
vijanovo osvajanje Ilirika, ali i ogorčeni otpor stanovnika Aru-
piuma
šta.
),
a kasnije su mnoga od njih izjedna
zapo
, najistaknutijeg japodskog sredi
Rimsko osvajanje Like
Dr. sc. Marija BUZOV
Institut za arheologiju u Zagrebu
Š
esnaest većih imenovanih jezera i veći broj manjih, brojni
slapovi, rijeke, rječice, potoci u jedinstvenoj prirodnoj
harmoniji čine središnju zonu Nacionalnog parka Plitvič-
ka jezera. Ovaj djevičanski prostor, omeđen gustim šumama i
gorama Lanca svijeta (Catena mundi - Kapela i Plješivica), bu-
di pozornost brojnih posjetitelja.
Godišnje ga posjeti oko devetsto tisuća namjernika koji traže
bijeg od svakodnevnice i vezu s iskonskomprirodom.
Priroda je ovdje bila iznimno darežljiva u svojim dobrima, ob-
darivši ovaj jedinstveni krajolik najstarijeg hrvatskog nacional-
nog parka zanimljivostima koje su ga, zanimanjem ljudi, uvrs-
tile kao za sada jedino prirodno dobro naše domovine na
UNESCO-ov popis svjetske prirodne i kulturne baštine.
Jedinstven je proces osedravanja u kojem sedrotvorne maho-
vine i alge tkaju kamenu čipku zvanu sedra. Prostor je to koji
odiše skladom prirode i bogatstvom krajobrazne raznolikosti,
biljnog i životinjskog svijeta. Sve te ljepote vrline na relativno
malom prostoru, čine ovaj dio Like jednim od prepoznatljivih
dijelova Hrvatske u svijetu…
Plitvička jezera
avoljeg vrta
do ličke prirodne baštine
svjetskog glasa
od «\
»
Krešimir ČULINOVIĆ
Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera
Znanstveno-stručni centar Ivo Pevalek
, dipl. ing.
Znanstveni skup - sažetci izlaganja
Most u Kosinju