Page 24 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

24
VI LA
E
L
E
B
I
T
A
U
izlaganju se razmatraju specifični bunjevački ele-
menti u svadbenim običajima Like. Svadbeni običaji
primorsko-ličkih Bunjevaca slabo su istraženi, osobito
u Lici. Međutim, prateći trag sasvim specifičnih elemenata,
koji su karakteristični i za ostale bunjevačke ogranke, moguće
je utvrditi udio bunjevačkih elemenata u svadbenim običajima
Like te njihova prožimanja s ostalim etnijama u višestoljetnom
suživotu. Slijedeći tragove tih elemenata i utvrđivanjem njiho-
ve zastupljenosti u međuprostoru između tri bunjevačka ogran-
ka, kao i na širem prostoru jugoistočne Europe, moguće je utvr-
diti prostore etnokulturnog oblikovanja Bunjevaca u posebnu
etničku skupinu i rekonstruirati približno vrijeme kada su se ti
procesi odigravali. Na temelju rezultata istraživanja u okviru
projekta Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevaca mogu se
postaviti hipoteze za daljnja istraživanja bunjevačke proble-
matike kako na prostoru Like, tako i u ostalim prostorima u
kojima bunjevački ogranci obitavaju nakon 17. stoljeća. Trago-
vi bunjevačkih elemenata u svadbenim običajima Like pred-
stavljaju jedan segment njihove kulturne baštine, koji daju do-
bru osnovu za temeljitije istraživanje bunjevačkog fenomena
na prostoru Like.
ralnosti, budući da znanje i svijest o sebi jesu temelj i pretpo-
stavka svakogmoralnog djelovanja. S obziromna to da su iden-
titet i pamćenje dva nestabilna, promjenjiva i polivalentna fe-
nomena, te u stalnom nastajanju i preobrazbi, postavlja se pi-
tanje je li i kako je moguće tako dinamičnom fenomenu dati
etičku oznaku ili određenost?
Budući da ono što smo bili utječe na ono što jesmo, a ono što
jesmo na ono što činimo, govor o pamćenju i identitetu je nužan
u polju etike, metaetike i antropologije. Dakle, imperativnost i
etička korektnost u ophođenju s pamćenjem čine bitan dio u
procesu stvaranja identiteta, koji, za razliku od slabog, privre-
menog, neosobnog identiteta svojstvenog postmoderni, želi bi-
ti ukorijenjen u pamćenju i tradiciji, a otvoren i univerzalan u
vrijednostima.
Taj okvir (pamćenje-identitet-etički imperativ) u kojem se kre-
će ovo predavanje temeljit će se na osobitostima i zahtjevima
Like te će nastojati ukazati na moralna pitanja s kojima se Lika
suočava u stvaranju svog identiteta.
Slijedom bunjevačkih elemenata
u svadbenim običajima Like
Prof. dr. sc. Milana ČERNELIĆ
Filozofski fakultet u Zagrebu
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
Izgradnja identiteta kroz pamćenje i
zaborav - antropološko-etički pristup
Mr. sc. Jasna ĆURKOVIĆ
Rim
T
ema pamćenja u zadnja dva desetljeća očituje svu svoju
dijalektiku, kako je to osamdesetih godina nagovijestio
povjesničar P. Nora u svojoj knjizi Les lieux di mémo-
ire
ćenju se govori samo zato što više ne postoji! S jedne
strane se događa porast literature i rasprava o pamćenju, upravo
zbog činjenice da se sama aktivnost-pamćenje nalazi u krizi,
zbog sve više umjetnog pamćenja i preopterećenosti pamćenja,
bilo količinom informacija bilo negativnim nabojem pamće-
nja.
S druge strane događa se eksplozija govora o identitetu, koja
ide usporedo s krizom identiteta. Pitanje o identitetu je uvijek
činilo dio procesa stvaranja zapadne misli i u formaciji kultur-
nih i društvenih tradicija, dok se danas u multietničkim i multi-
kulturalnim društvima događa opće topljenje identiteta -
ški preokret,
svojstven postmoderni, u prvi plan stavlja paradigmu razlika, a
ne identiteta.
Pamćenje utječe na stvaranje identiteta, ali i identitet utječe na
formiranje pamćenja, bilo kolektivnog ili individualnog. Po-
sljedično, kriza identiteta čini dio krize pamćenja i obrnuto.
Kao moralno biće, čovjek pretpostavlja svoj identitet, u odnosu
na koji se odlučuje za dobro ili zlo. Tako je identitet izvor mo-
: o pam
«
»
«
», sla
bi autoritet, kao i hijerarhija vrijednosti.Antropolo
Velebit