Page 25 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

25
P
ovijesno-geografsko područje Like se zbog povijesnih
okolnosti, nacionalnog sastava, geostrateškog položaja i
političkih odnosa našlo od početka u planovima i pro-
vedbi velikosrpske politike tijekom 19. i 2 0. stoljeća, a što je
poslužilo i kao jedna od osnova za pobunu tamošnjih hrvatskih
Srba 1990. i za srpsku agresiju na Hrvatsku 1991. godine. Nai-
me, iako je u srednjem vijeku područje Like nastanjeno
katolicima Hrvatima i bilo jedno od glavnih područja srednjo-
vjekovne hrvatske države, u kojem stoluju pojedini hrvatski
knezovi i banovi te biskupi, to se stanje u kasnijim stoljećima
izmijenilo u korist pravoslavnih Srba. Zbog povijesnih okol-
nosti nastalih nakon poraza hrvatske plemićke vojske na Kr-
bavskom polju 1493. od Turaka, Turci su 152 7./2 8. zavladali
čitavom Likom i Krbavom, dok se u hrvatskim rukama zad-
ržala jedino Gacka s brinjskim krajem te tu uspostavljena
granica. I dok se muslimansko stanovništvo na okupiranom
području Like i Krbave uglavnom smješta u vojničke gradove,
kršćanska raja živjela je na selima. No, kako su iz njih mnogi
domicilni Hrvati tijekom turskih prodora i osvajanja iselili,
poginuli u borbi ili bili odvedeni u zarobljeništvo, Turci tu
počinju naseljavati u većem broju pravoslavne Vlahe s poseb-
nim statusom i povlasticama (koji će se kasnije nacionalno
iskazati kao Srbi) i nad kojima dobiva jurisdikciju obnovljena
Pećka patrijaršija Srpske pravoslavne crkve (od 1557.). Dio tih
pravoslavnih Vlaha tijekom 17. stoljeća se kao prebjezi na-
seljavaju s habsburške strane granice. Od osmanske vlasti Lika
i Krbava oslobođene su 1689. ustankom popa Marka Mesića i
akcijama hrvatskih krajišnika, opustjela područja su ponovo
nastanjena, ali su već
čena u habsburški sustav
Vojne krajine, u kojoj svi odrasli sposobni muškarci postaju
vojnici krajišnici, a ona tako postaje nepresušan izvor vojske
potrebne Habsburškoj Monarhiji za ratove po Europi. Nakon
sjedinjenja Vojne krajine s civilnom Hrvatskom i Slavonijom
1881. ustrojena je Ličko-krbavska županija sa sjedištem u
Gospiću koja je obuhvaćala cijelo područje Like te Velebitsko
podgorje sa Senjom. No, kako se životni uvjeti najširih slojeva
stanovništva nisu značajnije popravili, to Liku, zbog općeg
siromaštva, agrarne prenapučenosti, raspadanja kućnih zadru-
ga, usitnjenog posjeda i drugih razloga, mnogi napuštaju i od-
laze u druge krajeve ali i u inozemstvo, koji proces u pojedinim
razdobljima ima i oblike egzodusa. Sve to nastojat će iskoristiti
ideologije i političke stranke koje su nastajale, uključujući tu i
one velikosrpske, za svoje političke programe tražiti i nalaziti
za njih pristaše na području Like kako bi ih i ostvarili.
S nastajanjem srpske nacije i srpske države u prvoj polovici 19.
stoljeća, bila su stvorena dva glavna preduvjeta (jurisdikcija
SPC i relativna većina pravoslavnih na području južne i jugo-
istočne Like) za uvrštavanje Like, kao srpske zemlje u pro-
grame velikosrpske politike i stvaranje velike Srbije od tada
pa do naših dana. Velikosrpskoj politici je dobrodošao geostra-
teški položaj Like, koja s jedne strane prometno, ali i upravno te
politički povezuje tamošnji srpski živalj s onim na području
sjeverne Dalmacije i jugozapadne Bosne, pa i šire, a s druge
strane isto tako prometno povezuje Hrvate, ali može, njezinim
od 1712. uklju
«
»
«
»
izdvajanjem iz Hrvatske, i da ih razdvaja - one u južnoj Hrvat-
skoj (Dalmaciji) od onih u središnjoj Hrvatskoj. Tu su još i
politički odnosi koji nastaju i razvijaju se na ličkome području
posljednjih dvjestotinjak godina i pod utjecajem planera veli-
kosrpske ideologije politike tijekom 19. i 2 0.stoljeća, gdje se
stvara jedna snažna srpska jezgra koja kontinuirano radi na to-
me da ovo područje kao srpska zemlja postane dio planirane
velike Srbije u kojoj mogu živjeti samo Srbi, dok Hrvate
treba očistiti s toga područja. Taj osnovni velikosrpski poli-
tički cilj nastojao se ostvariti u 2 0. stoljeću, kako umiru tako još
više tijekom ratova. Posebno je to nastojala provesti tijekom II.
svjetskoga rata Dinarska četnička divizija vojvode popa Mom-
čila Đujića, te akcije tijekom srpske agresije i rata na Hrvatsku
(1991.-1995.) čišćenjem Hrvata i ostalog nesrpskog pučan-
stva s tih područja i njihovo pretvaranje u čista srpska i kao
dio tzv. srpskih zemalja uključivanje u planiranu veliku Sr-
biju što je često, kontinuirano i kartografski iskazivano.
«
»
«
»
«
»
”, a
Lika u planovima velikosrpske
ideologije i politike tijekom 19. i 20.
stoljeća od ideje do provedbe
Dr. sc. Zdravko DIZDAR
Hrvatski institut za povijest u Zagrebu
N
amjera je ovoga rada da se pokuša objasniti značaj mi-
gracijskih procesa Ličana tijekom povijest unutar Hr-
vatske, s naglaskom na fenomen demografske koncen-
tracije ove zavičajne skupine na prostorima Slavonije.
Fenomen migracije Ličana unutar Hrvatske razmatra se na vi-
še razina:
- determiniranje sadržaja identiteta Ličana migranata u Sla-
voniji kao zasebnog zavičajno-etničkog konglomerata,
specifičnog kulturnog i povijesnog naslijeđa
- kronologija toponimske distribucije karakterističnih ličkih
prezimena prema periodu useljavanja u pojedine dijelove
Slavonije
- organiziranje Ličana u Slavoniji u zavičajne udruge tije-
komDomovinskog rata i u poraću te njihov utjecaj na afir-
maciju fenomena ličke zavičajnosti
Zaključno, u namjeri da ovaj prikaz bude samo poticaj i pred-
ložak drugim istraživačima na temu unutarnjih migracija Liča-
na kroz našu nacionalnu povijest, prilog nedvojbeno ukazuje na
vrlo snažan utjecaj Ličana u kreiranju demografske slike Sla-
vonije odTuraka do današnjih dana.
Udio Ličana u migracijama
na području Slavonije
Doc. dr. sc. Josip FAJDIĆ
Medicinski fakultet u Osijeku
Županijska bolnica, Požega
Udruga Ličana Vila Velebita, Požega
«
Znanstveni skup - sažetci izlaganja