Page 26 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

26
U Krasnu je jedini šumarski
muzej u Hrvatskoj
Prof. dr. sc. Milan GLAVAŠ
Prof. dr. sc. Joso VUKELIĆ
Šumarski fakultet u Zagrebu
VI LA
E
L
E
B
I
T
A
U
Krasnu je 1765. godine (za usporedbu, više od 100 go-
dina prije nego je osnovana država Kanada) uteme-
ljena šumarija Krasno. To je najstarija šumarija u Hr-
vatskoj i među najstarijima u Europi. U njoj su radili brojni
stručnjaci, a utjecala je na razvoj hrvatskoga šumarstva, pa su
tako osposobljeni svjetski poznati eksperti, među kojima i aka-
demici znanosti.
Uvažavajući povijest šumarije rasno i hrvatskoga šumarstva
uvidjeli smo da je sazrjelo vrijeme za otvaranje šumarskoga
muzeja u Krasnu. Smatrali smo da je to korisno za šumarstvo
našega kraja i cijele Hrvatske, jer šumariju Krasno možemo s
ponosom smatrati kolijevkom organiziranoga šumarstva u
Hrvatskoj.
Za osnivanje muzeja osnovana je skupina domaćih stručnjaka i
znanstvenika s područja Krasna, Otočca, Senja i dr. Rad je tra-
jao dvije godine, a završen je 10. lipnja 2 005. godine kada je
muzej otvoren. Muzej je otvoren u prisutnosti više od 2 00 uz-
vanika, gostiju i šumara iz cijele Hrvatske te žitelja Krasna i
okolnih mjesta. Otvaranju je prisustvovao i potpredsjednik Hr-
vatskoga sabora, naš Ličanin, gospodin Darko Milinović -
Šume i
šumarstvo sjevernoga Velebita s glavnim podatcima o šumar-
stvu, ljudima i muzeju.
U godini dana postojanja muzeja s ponosom ističemo da je nje-
govih više od 2 50 eksponata razgledalo više od 2 600 domaćih i
stranih posjetitelja. Među domaćima ističemo predsjednike
Republike, Vlade i Sabora, potpredsjednike i više ministara.
Mišljenja brojnih posjetitelja čitamo uKnjizi dojmova.
Smatramo da Šumarski muzej u Krasnu ima veliko značenje u
promidžbi i obilježavanju tradicija šumarske struke Hrvatske, a
prije svega ličko-primorskog područja.
Za prikazivanje dvogodišnjega postojanja muzeja nadopunit
ćemo podatke i iznijeti ih na znanstvenom skupu.
K
. Pri
godom otvaranja muzeja predstavljena je i knjiga „
U
radu se na korpusu starih gospićkih razglednica s kraja
19. do polovice 2 0. stoljeća provodi jezična i stilska
analiza s ciljem smještaja ovog, danas gotovo izumr-
log oblika teksta, u širi kulturološko-povijesni kontekst. Dija-
kronijskim pristupom u analizi uočena je izmijenjena komuni-
kacijska funkcija
ći osobine današnjeg brzojava,
pisma ili telefona, razglednice se nude i kao višestruki oblici
komunikacijskoga teksta.
Iz razglednica, kao mael forme uporabnih tekstova, iščitava se
kontekst vremena u kojem su pisane. Tako analiza uključuje iz-
vanjezična i jezična obilježja: interakcijsko-situacijski kon-
tekst, funkciju, sadržaj/temu, makrostrukturu i mikrostrukturu.
Tekst je razglednice djelovanje određeno situacijom i interak-
cijom pošiljatelja i primatelja. Komunikacijska se uloga ostva-
ruje primjenom jezičnih konvencija/formula, a sadržaj poka-
zuje strukturiranost (trodijelnu: oslovljavanje, središnji tekst i
završno pozdravljanje), zadanu i fakultativnu. Razglednice su
pokazale očekivane teme s jedne strane pa tako i očekivani iz-
raz, a s druge raznolikost tema uvjetovanu ulogom u povijes-
nomdiskursu
žbenoga do intimnoga diskursa.
Kao nezaobilazni dio kulturne baštine ličkog zavičaja, razgled-
nice su, uz slikovnu dimenziju, nezamjenjiv dokument minu-
log vremena.
; preuzimaju
; kretanje od slu
Stare gospićke razglednice
Dr. sc. Vesna GRAHOVAC-PRAŽIĆ
Sanja VRCIĆ
Učiteljski fakultet u Rijeci
Odsjek za učiteljski studij u Gospiću
-MATAIJA, prof.
Lika u izvješćima
Plašćanskog ratnog
biltena
tzv. SAO Krajine 1991.-1995.
Mr. sc. Ana HOLJEVAC TUKOVIĆ
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar
Domovinskog rata u Zagrebu
U
referatu će se dati prikaz Like u izvješćima Plašćan-
skog ratnog biltena u kojem se mogu pratiti vojna dje-
lovanja Jugoslavenske narodne armije i srpskih para-
državnih vojnih formacija na području Like. Prikazat će se i rad
paradržavnih vlasti i ostalih civilnih ustanova koje su pobunje-
ni Srbi osnovali s ciljem izdvajanja dijela teritorija Republike
Hrvatske i njegova pripajanja Republici Srpskoj i Jugoslaviji.
Poseban osvrt dat će se na izvješća koja govore o okupaciji Sa-
borskog i njegovompotpunomuništenju. Srpske paravojne for-
macije opkolile su Saborsko početkom kolovoza 1991. i takvo
stanje je trajalo sve do okupacije 12 . studenog 1991. Na dan 12 .
studenog Saborsko je napadnuto iz svih pravaca od strane kom-
biniranih JNAi paravojnih snaga. Ubijeno je 40 civila, a 11 lju-
di se vodi kao nestalo. Za vrijeme okupacije Saborsko je potpu-
no uništeno, uključujući crkvu Sv. Ivan Nepomuka (izgrađena
172 6.). U dijelu teksta osvrnut će se na pisanje istog biltena ti-
jekom čitavog vremena okupiranog ovog dijela Like pa sve do
oslobodilačke vojne operacije Oluja.