Page 27 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

27
U
referatu dat ću prikaz Senja i njegove okolice kakvog
ga donose suvremeni izvori, odnosno pisma upućena
Markantunu de Dominisu kao senjskom biskupu. Ov-
dje bih se posebno osvrnuo na proceduru izbora Markantuna de
Dominisa za senjskog biskupa, opet ravnajući se prema povi-
jesnim izvorima. Na poseban način bih obradio jedan povijesni
izvor, a to je prikaz povijesti hrvatskih uskoka koji je Franjo
Rački sedamdesetih godina 19. stoljeća našao u Firenzi te
poslije pohranio u Arhivu JAZU, sada HAZU, a koji na pot-
puno drugačiji način govori o uskocima, njihovu životu i obi-
čajnom pravu, nego što je to slučaj u većine pisaca s Apenin-
skog poluotoka, a koji sam preveo s talijanskog jezika. To je
spis izvjesnog trgovca Giovannija, koji je došao u Rijeku i na
Kvarner iz Italije te koji na fenomen uskoka gleda sasvim
drugim očima od većine svojih drugih sunarodnjaka. Ondje bo-
ravi od 1574. do162 1. godine, dakle u vremenu života i djelo-
vanja Markantuna de Dominisa, čiji se lik stalno provlači kroz
tekst. Htio bih, naime, prikazati kako spomenuti prostor Senja,
Kvarnera i ličkog zaleđa participira te kakvu ima ulogu u tro-
kutu: Habsburška Monarhija, Mletačka Republika, Osmansko
Carstvo. No, isto bih tako htio prikazati kako su rečeni prostori,
bilo na direktan bilo na indirektan način, sudjelovali u intelek-
tualnoj povijesti Europe, uzevši u obzir, prije svega, senjskog
biskupa Markantuna de Dominisa te njegova suvremenika,
filozofa Franu Petrića, kojeg ću spomenuti usput. Također ću se
osvrnuti na neke momente, odnosno elemente ekohistorije koji
su vidljivi te koji se mogu iščitati iz teksta spomenutog trgovca
Giovannija koji svoj spis, odnosno kazivanje o uskocima, iz-
laže u obliku dijaloga s izvjesnim gospodinom Antoniom u
obliku pitanja i odgovora. Isto ću se tako osvrnuti na više ili
manje recentna historiografska djela koja se odnose spomenuto
razdoblje prijelaza 16. u 17. stoljeće pa i šire.
ručju Senjsko-modruške biskupije, tj. također Lici i Krbavi.
Knjiga riječkih isusovaca je jasnije namjene i bogatija po svom
sadržaju od knjižice karlobaških kapucina. Njezin prvi dio je,
naime, "način za dobro štiti", drugi sadrži "Nauk kršćanski",
treći "pisme bogoljubne koje se u vrimenu Svetoga Poslanja
pivaju", a četvrti dio ovog misijskog molitvenika navodi više
molitava uz oproste koje su pape udijelili sudionicima pučkih
misija. I ona poput kapucinskog priručnika želi po pjesmama
prenijeti vjerske i moralne pouke, ali k tome preuzima zadaće
poučavati u pismenosti i poslužiti neposrednoj katehizaciji.
Tako su obje knjižice u službi izgradnje vjerskog i moralnog
identiteta katolika u Lici u 18. st.
-
čka s daleko većim opsegom ponude sadržaja i op-
sežnijim programom pastoralnog rada za vrijeme održavanja i
zato zahtjevnija.
; kapucinska je manje zahtjev
na, a isusova
Senj i njegova okolica za vrijeme
biskupovanja Markantuna de Dominisa
s posebnim osvrtom na ličko zaleđe
i uskočke prilike
Mr. sc. Robert HOLJEVAC
Hrvatski institut za povijest u Zagrebu
K
njižica kapucinskih misionara
-
šava u samom naslovu da je nami-
jenjena katolicima po Lici i Krbavi. Jedva je moguće u
izboru tema misijskih propovijedi otkriti kako su misionari
prosuđivali vjersko i moralno stanje katolika u tim pokrajina-
ma, ali je svakako važno da su upravo ti misionari učinili da će
narod prihvatiti brojne pjesme i poneke molitve i tako graditi
svoj vjersko-moralni identitet.
čko-misij-
sko djelo, a riječki isusovci su je namijenili sveukupnom pod-
Pisme duhovne
Knižica duhovna
(Za
greb, 1750.) nagla
(Trnava,
1768.) je osobit abecevsko-katekizamsko-pjesmari
Priručnici pučkih misija za Liku u 18. st.
karlobaških kapucina i riječkih isusovaca
Fra prof. dr. sc. Franjo Emanuel HOŠKO
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu
Teologija u Rijeci
Arheološka istraživanja katedrale
Sv. Jakova u Krbavi (2000.-2007.)
Radomir JURIĆ
Arheološki muzej u Zadru
, prof.
Izvješćuje se o zaštitnim i sustavnim arheološkim istraživanji-
ma koja je Arheološki muzej iz Zadra proveo u suradnji s Mu-
zejemLike uGospiću od 2 000. do 2 007.
Pobunjeni su Srbi 1994. na mjestu krbavske stolnice iskopali
dva velika rova za višecijevni bacač raketa i tako u mnogome
devastirali ostatke katedrale, koji su se do tada nalazili pod
zemljom. Na vidjelo su izašli ostatci zidova katedrale, grobovi i
dijelovi crkvenog pokućstva.
Dosadašnjim istraživanjima utvrdili smo veličinu i oblik stol-
nice. U cijelosti je istražen prostor južnog aneksa te se započelo
s istraživanjem biskupskog dvora, koji se nalazi uz južne do-
gradnje.
Pronađeno je više obrađenih kamenih ulomaka, koji pripadaju
prozorima, vratima i rebrastim svodovima. Otkriveni graditelj-
ski ostatci govore o visokoj klesarskoj razini majstora koji su
ovdje radili koncem13. i početkom14. st.
Osobitu pozornost posvetili smo istraživanju brojnih grobova u
unaprijed navedenim prostorima. Sav osteološki materijal ana-
liziran je pod vodstvom dr. Maria Šlausa u Odsjeku za arheo-
logiju HAZU u Zagrebu. Te analize su dale iznimno vrijedne
rezultate, među kojima izdvajamo realnu mogućnost da je tu
pokapan dio stradalih uKrbavskoj bitci 1493. godine.
Znanstveni skup - sažetci izlaganja
Mlinice na izvoru Gacke u Sincu