Page 29 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

29
Kralj Bela IV. je već po dolasku na prijestolje, 12 35. godine,
krenuo s državnom reformom i jačanjem kraljevskog položaja
na cijelom području svoga vladanja. Pogotovo ga je na to po-
taknula provala Tatara koja je ukazala na svu nemoć države da
se obrani, do čega je dovelo jačanje pojedinih feudalnih obitelji
i rodova. Proces jačanja kraljevske vlasti na području Like i
Krbave može se pratiti nakon 12 42 . godine te se očituje u kra-
ljevoj namjeri da upravu nad posjedima preda sebi odanim lju-
dima. Svoju vlast želio je ojačati odjeljivanjem imanja i ze-
mljišta kraljevskih gradova od imanja hrvatskih plemena,
podizanjem utvrda i utvrđenih mjesta za obranu i naseljava-
njempustih dijelova kraljevstva.
Osnovni cilj istraživanja je utvrditi kojim metodama i uz po-
moć kojih kraljevskih službenika je kralj Bela pokušao provesti
jačanje svoje vlasti na području srednjovjekovne Like i Kr-
bave.Analizom sačuvanih povijesnih izvora moguće je utvrditi
razmjer i snagu kraljeve vlasti, kao i koji pojedinci ili plemićki
rodovi uživaju kraljevo povjerenje te mu pomažu, direktno ili
indirektno, u ovom procesu. Rad će, također, proučiti djelova-
nje banova, kao jednog segmenta kraljevog državnog aparata,
na području Like i Krbave.
Istraživanje će biti provedeno na pisanim povijesnim izvorima
koristeći se već ranijim spoznajama o ovoj temi drugih hrvat-
skih znanstvenika, prvenstveno Vjekoslava Klaića, Rudolfa
Horvata, Milana Japunčića, Emilija Laszowskog, Nade Klaić
čića, Mile Bogovića, Luje Margetića i Damira
Karbića.
Nove znanstvene spoznaje dat će novi pogled na povijest Like i
Krbave u 13. stoljeću kao dijela Ugarsko-hrvatskog kraljev-
stva.
,
Ivana Beuca, Petra Runje, Mihe Barade, Tomislava Raukara,
Mladena An
Au konjarinu se odlazilo u različitim vremenima, teškim, opte-
rećenim, rizičnim. U godinama poraća kad zrak još nije bio
čist i kad naši očevi nisu mogli tek tako zanoćiti, baš bilo gdje
i baš kod bilo koga.
Neke od tih priča, ispričanih nama djeci u onim podgorskim ve-
čerima, kada bura zavlada i sve Podgorje smjesti u kuću uz og-
njišta, posebno se urežu u sjećanje i prate nas kroz život.ALika
i Ličani nam kroz njih postadoše nekako bliski, naši, susjedi s
kojima dijelimo istu planinu, istu a tako različitu
Neke od tih priča nosim i ja u svom sjećanju i pokušat ću ih
ispričati onima koji ih do sada nisu čuli ili su ih čuli na drugi
način ispričane od svojih očeva.
«
»
– hrvatski
ponosVelebit.
Z
nate one vruće, sparne kolovoške večeri iz našeg djetinj-
stva u Podgorju, pune komaraca, i znojne one večeri kad
zrak stoji.
Baš u takvim večerima, oko osam-devet sati, kretali su naši
podgorski očevi, pa tako i moj otac, u Liku.
Pješice, s mazgama natovarenim smokvama i grožđem u trgo-
vinu.
Svoje proizvode mijenjali su za one koje nisu imali, a bez kojih
nisu mogli u Podgorju preživjeti, prezimiti. Mijenjali su ih za
krumpir, grah, raž žito. Ono što su Ličani imali.
S tim proizvodima iz Like su nama djeci stizali puno draži pro-
izvodi, kojih u Podgorju nije bilo ili ih je bilo tako malo da su
bili kao suho zlato ške, jabuke i šljive.
S timdarovima iz Like stizale su nam i ćaćine priče o tomu kako
se trgovalo, kako Ličani žive, kakvi su domaćini, kakvi su im
običaji, kako govore i kako gledaju na nas Podgorce s južne
strane Velebita. Stizale su nam priče o različitim Ličanima,
onima koji nas vole i onima koji nas ne vole. Bilo je i teških
priča i gladnih dana u konjarini u ličkim selima. A tu su bile i
priče o planini, o njenoj ćudi i njenim silama i zamkama.
,
– kru
Lika iz ćaćinih priča
Šime KNEŽEVIĆ
Sveučilište u Zadru
Odjel za informatologiju i komunikologiju
, prof.
Lika u vrijeme dominacije Seljačko-
demokratske koalicije u Oblasnoj
skupštini Primorsko-krajiške oblasti
1927. i 1928. godine
Prof. dr. sc. Mira KOLAR
Zagreb
V
idovdanski je ustav 192 1. radi jačanja centralizma uki-
nuo stare povijesne cjeline i podijelio državu na 33
oblasti kojima su na čelu bili veliki župani koje je
imenovao kralj. Zakon o oblasnim i kotarskim samoupravama
objavljen je 2 6. travnja 192 2 . istovremeno s provedbenom
Uredbom. Po toj Uredbi Primorsko-krajiška oblast nastala je od
bivše Modruško-riječke i Ličko-krbavske županije, ali su joj
dodijeljeni i neki dijelovi bivše Zagrebačke županije.
Zbog otpora naroda i političara osnivanje oblasti išlo je vrlo
teško i potpuna primjena je započela tek 17. siječnja 192 7. go-
dine kada je bio proveden izbor za oblasne skupštine kao samo-
upravna tijela koja su trebala rješavati godinama nagomilane
probleme iz područja gospodarstva, zdravstva, školstva, pro-
meta i uprave. Bili su to predmeti koje su nekoć rješavale župa-
nijske skupštine sa svojimodborima koristeći prireze. I ovdje je
u veljači 192 7. počela zasjedati Oblasna skupština te je izabran
Oblasni odbor kao izvršni organ.
Međutim, pored obih oblasnih organa ostali su i veliki župani sa
svojim organima pa je tako nastala dvostruka vlast, što je već u
samom početku izazivalo mnoštvo nesporazuma koji su se sve
više pretvarali u neprijateljstvo. Tako je bilo i u Primorsko-
krajiškoj oblasti. Veliki župan oslanjao se na radikale te su pro-
vodili naredbe dobivene iz Beograda.
Ograničena sredstva skupština i oblasnih odbora stvarala je ve-
liko nezadovoljstvo i dovela do sklapanja Seljačko-demo-
kratske koalicije, tj. sporazuma Stjepan Radić
-
ćević u svim oblastima gdje su značajne stranke bile Hrvatska
seljačka stranka i Samostalna demokratska stranka. To je omo-
gućilo suradnju Hrvata i Srba iz ovih stranaka i dalo izvanredne
rezultate u poboljšanju života na ovim prostorima, pogotovo
stoga što je način rada usmjeravao Oblasni odbor Zagrebačke
oblasne skupštine kojemu je do smrti bio na čelu Stjepan Radić
čno dobre rezultate treba pripisati i velikom županu
Primorsko-krajiške oblasti dr. Marijanu Hanžekoviću koji je
bio veliki župan od 15. lipnja 192 7. pa do 3. siječnja 192 8. s ti-
me da su se u drugoj polovici 192 8. počele osjećati posljedice
smrti Stjepana Radića, ali i represivna politika koju su provo-
dila nadležnaministarstva u Beogradu.
– Svetozar Pribi
.
Djelomi
Znanstveni skup - sažetci izlaganja