Page 31 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

31
Seljačka sloga i oblikovanje kulturno-
nacionalnog identiteta u Lici između
dva svjetska rata
Dr. sc. Suzana LEČEK
Hrvatski institut za povijest u Zagrebu
K
ulturno-prosvjetna organizacija Seljačka sloga svojim
je radom najuže vezana uz Hrvatsku seljačku stranku.
U razmjerno kratkom vremenu postojanja (192 5.-2 9.,
1935.-1941.) ideološki je razradila ulogu kulture u strukturi-
ranju nacionalnog identiteta, a raznovrsnim oblicima djelova-
nja istodobno je promicala modernizaciju društva (prosvjetne
djelatnosti) i stvarala osjećaj samosvijesti (vlastitog identiteta).
Neposredno pred Drugi svjetski rat imala je oko 1.2 00 ograna-
ka i predstavljala kulturno-prosvjetnu granu širokog hrvat-
skog seljačkog pokreta. U izlaganju će se analizirati uključiva-
nje Like u kulturno-prosvjetni pokret Seljačke sloge (problemi,
očekivanja, djelatnosti) te pokušati ocijeniti učinci njezinog
djelovanja na području ličkih kotareva. Posebice se obrađuju
kampanja opismenjivanja i smotre narodnog stvaralaštva, a
ukazuje se na važnost školske reforme u vrijeme Banovine Hr-
vatske (koja je provođena prema zamislima djelatnika Seljačke
sloge).
Stoga, za razliku od (dijela) mađarskoga plemstva, hrvatsko
plemstvo (uz časne, pojedinačne iznimke!) niti nije moglo biti
nositeljem nacionalnog pokreta
žaj i ideologijsku razinu hrvatskoga naci-
onalnog pokreta su doduše poznate, ali ne i elaborirane: Nagod-
ba iz 1868. Iz takve perspektive Krbavska se katastrofa doista
može dimenzionirati istom onom dramatičnošću koju uvijek
osjećamo čitajući zapis popaMartinca.
Dostupni vjerodostojni izvori nedvojbeno svjedoče o unutar-
njim
želi pokazati u kojoj je mjeri upravo ta činjenica
odsutna slike
-
školskimknjigama.
u vlastitoj zemlji. Posljedice za
snagu, dinamiku, sadr
razlozima katastrofe god. 1493. U prilogu se izabranim
primjerima
-
iz
o Krbavskom boju, koju nalazimo u historio
grafiji, publicistici i
Razlozi katastrofe i slika Krbavskoga
boja 1493. u hrvatskoj historiografiji i
javnosti
« »
Dr. sc. Srećko LIPOVČAN
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb
B
oj na Krbavskome polju god. 1493. s pravom se ocje-
njuje kao jedan od najvažnijih događaja u svekolikoj
nacionalnoj povijesti: korpus tadašnjega hrvatskog
političkog naroda
še neće oporaviti. U to-
me se svi slažu. Nešto drugačije stoje stvari s tumačenjem
(svih) posljedica ćina prepoznaje kobne neposredne činke
(uspješna osmanlijska osvajanja zaustavljena su tek kod Siska,
1593.). Ali
šljalo znatno manje š
se važnijima čine dugoročni učinci: u godinama kada se
Osmansko carstvo počelo povlačiti (i) s teritorija hrvatskih ze-
malja, i kada je hrvatsko plemstvo - kao povijesno jedino posto-
jeća štvena elita - krajem 18. i početkom 19. stoljeća trebala
preuzeti odgovornosti za nove zadaće u općedruštvenom raz-
vitku, bilo je (dodatno i zbog 1671., razumije se) toliko oslab-
ljeno (personalno, gospodarski i duhovno), da je nakon god.
1790. (u kontekstu zajedničkog interesnog staleškog otpora
protiv habsburške centralizacije) pristalo na bitnu promjenu
odnosa snaga žavnoj zajednici pod krunom sv. Stjepana.
«
» (plemstva) decimiran je tom prigodom u
tolikom broju da se, zapravo, nikada vi
. Ve
u
– a o tome se pisalo i razmi
– jo
dru
u dr
Kulturno-povijesni i gospodarski simboli
identiteta primorsko-ličkih Bunjevaca
čnost i razlike)
(sli
Blaženka LJUBOVIĆ, prof.
Gradski muzej u Senju
U
radu se analiziraju simboli identiteta Primorsko-ličkih
Bunjevaca na kulturno-povijesnom i gospodarskom
polju. Cilj rada je odgovoriti na pitanja što je to ostalo i
sačuvalo se kao poveznica unutar bunjevačkog etniteta, a što je
uzrokovalo različitosti između bunjevačkih skupina s obzirom
na područje na koje su se raselili i tako došli u doticaj s kul-
turno-povijesnim i gospodarskim elementima starosjedilaca.
Želim utvrditi kako su se oni snašli u novoj sredini te koliko su
uspjeli nametnuti i očuvati ono što su ponijeli iz svogmatičnog
područja.
Nadalje, pitamo se je li došlo, i u kojoj mjeri, do njihove asimi-
lacije u odnosu na prostor i centre moći na koje su se razmjesti-
li.
Uvod donosi kratki pregled i prikaz njihovih povijesno-druš-
tvenih i političkih prilika, ali i prostora na koji su se doselili,
kao i način na koji su se prilagodili u novimokolnostima.
Kulturno-povijesni simboli identiteta objasnit će se kroz tradi-
cijsku kulturu kao element identiteta (običaji, odijevanje, go-
spodarstvo), što se od tog identiteta i kulturnog naslijeđa saču-
valo do danas u dodiru ruralnih i urbanih zajednica na području
na kojem su se razmjestili i što je od te kulturno-povijesne baš-
tine ostalo kao poveznica unutar raseljenih bunjevačkih grupa.
Gospodarstvo je bitan element identiteta, posebice s obzirom
na velike transformacije i migracije koje su se događale kada je
sve tradicijsko izlazilo iz masovnije životne uporabe, čemu je
još više pridonijela industrijalizacija koja je dodatno ugrozila i
razorila sve tradicijsko.
Stoga, na temelju ostavljenih tragova materijalne i duhovne
kulture, trebamo utvrditi vrijednosti koje pridonose izgradnji i
očuvanju njihovog identiteta u globaliziranom svijetu.
Zaključkom ću na temelju izrečenog pokušati utvrditi sličnosti
i razlike u kulturno-povijesnim i gospodarskim simbolima koje
su doprinijele očuvanju identiteta i entiteta Bunjevaca kroz
povijest.
Znanstveni skup - sažetci izlaganja