Page 32 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

32
Ličko plemstvo i njegovo heraldičko
znakovlje kao činjenice kulturnog
naslijeđa i identiteta
Enver LJUBOVIĆ
Srednja škola dr. Antuna Barca, Crikvenica
, prof.
R
ad predstavlja prilog proučavanju povijesti ličkog
plemstva i njegovog heraldičkog znakovlja kroz razli-
čita povijesna razdoblja. Cilj rada je upoznati značaj
ličkog plemstva kao dijela kulturne baštine i valoriziranja
nacionalnog identiteta te vrijednosti heraldičke građe kao
važnog povijesnog vrela. Spomenički aspekt grbova i različitih
ratničkih likova u njima upućuju nas na socijalni i politički
identitet i svakodnevnu borbu ovih prostora za obranu toga
identiteta koji je često bio ugrožen. Hrvatsko, pa time i ličko
plemstvo imalo je dominantnu ulogu u političkom i kulturnom
razvoju Hrvata te je davalo snagu zajedništva u mnogim
kriznim razdobljima u kojima su se našla ova područja u raznim
povijesnim razdobljima. U pogledu simbolike u plemićkim
grbovima Like, Gacke i Krbave kao povijesnih hrvatskih župa
možemo ustvrditi da grbovi obiluju različitim simbolima.
P
olovicom 18. stoljeća područje Like i Krbave većinom
pripada Senjsko-modruškoj biskupiji, a politički pripada
u Vojnu krajinu. To se područje sada trudi oporaviti od
posljedica turske okupacije, udomaćiti izbjeglice koji su pri-
stigli iz područja Osmanskog carstva, ostvariti suživot te du-
hovno obnoviti stanovništvo koje je mnogo propatilo. U svemu
su tome ulogu igrali i svećenici, zaduženi upravo za brigu o
narodu, ameđu njima najviše senjsko-modruški biskup.
Materijal na kojem se zasniva ovaj rad jesu još neobjavljene
kanonske vizitacije Jurja Wolfganga Čolića, senjskog i mo-
druškog biskupa (1746.
še navrata pohodio
svoju biskupiju zanimajući se kako za stanje crkava, materi-
jalnu i duhovnu opskrbu svećenika, tako i za moralno stanje
stanovnika. U svojim se odredbama zalagao za poučavanje pu-
ka u bitnimvjerskim stvarima, ali i za njegovo općenito obrazo-
vanje koje će mu koristiti i u drugim svakodnevnim situacija-
ma. Kako bi to postigao, nužno je bilo obrazovati i same sveće-
nike. Ovdje će pažnja biti usmjerena na vizitaciju iz 1751/52 .
jer je ona najpotpunija i najbogatija odredbama.
Istraživanje će se pozabaviti proučavanjem potreba naroda
onako kako ih doživljava svećenik, da se vidi čemu ljude treba
poučiti i što se kod njih treba kažnjavati te kojim se sredstvima
to postiže. Posebna će se pažnja posvetiti podatcima koji govo-
re o odnosima starog i novopridošlog, katoličkog i pravoslav-
nog stanovništva. Istraživanje bi trebalo dati isječak iz života
naroda različitog porijekla i svjetonazora u siromašnom i ratom
opustošenomkraju u nesigurna vremena.
– 1764.). On je u vi
VI LA
E
L
E
B
I
T
A
Značenje magijskog u suvremenom
životu Ličana
Dr. sc. Ivan MARKEŠIĆ
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
M
agija je rasprostranjena u svim poznatim ljudskim
društvima. Nju se oduvijek razumijevalo kao po-
stupke i obrede koji su trebali pridonijeti podčinja-
vanju prirode i nadnaravnih bića ljudskoj volji. Tradicionalno
se bavila ograničenim područjem ljudskoga života: iscjelji-
vanjem i sprječavanjem bolesti, pronalaženjem izgubljenih
stvari i bića, izvršavanjem osvete ili pak zazivanjem zlih
duhova. Pravi se razlika između religije (u kojoj se čovjek obra-
ća s molitvama i skrušeno višim bićima) i magije (u kojoj čo-
vjek prisiljava nadnaravne sile da izvršavaju njegovu volju) te
razlika između bijele i crne magije. U ovom se radu polazi od
pretpostavke da je na području Like bilo različitih oblika ma-
gijskoga vjerovanja koji su u mnogim segmentima utjecali i
utječu još uvijek na život Ličana. Također, polazi se od pret-
postavke da je u mnogim segmentima teško razlikovati magi-
jsko od religijskoga. Autor se stoga u ovom radu bavi magij-
skim vjerovanjima, magijskim tehnikama i magijskim obredi-
ma koji su u Lici još
će temeljem toga istražiti
u kojoj se mjeri magijska vjerovanja isprepleću s religijskim
vjerovanjem i na koji način utječu još uvijek na život ljudi u
Lici. U tom ćemo se smislu posebno pozabaviti ličkom astro-
logijom
čani koriste svemir i
svemirska tijela i njihov položaj kako bi objasnili ili opravdali
vlastita djelovanja, posebno kad su pitanju poljski radovi,
zatim život zajednice kao cjeline. Uz to, u radu će se navesti
primjeri bijele, odnosno crne magije, zatim magijske formule i
bajalice, obredni plesovi, maske itd.
uvijek poznati te
«
», dakle pitanjem: u kojoj mjeri Li
Stanovništvo Senjsko-modruške
biskupije polovicom 18. st. gledano
očima svećenika
Maja MATASOVIĆ
Hrvatski institut za povijest u Zagrebu
, prof.