Page 34 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

34
potkraj 19. st. osnovali Šime Ljubić
šmid i Viktor
Hoffiller. Neka od bogatih arheoloških nalazišta sustavno su
iskopavana, a mnogo toga je i objelodanjeno. Iz Like zabilje-
ženi su, prema podatcima iz arhiva te prema fundusuArheološ-
kog muzeja u Zagrebu, pojedinačni i skupni numizmatički
nalazi sa sljedećih lokaliteta: Brinje (Otočac), Bruvno (Gra-
čac), Cerovac (Gračac), Čanak (Korenica), Čovići (Otočac),
Dabar (Otočac), Debelo Brdo (Gospić
-
Švica/ Otočac), Gospić čac, Ivanov Vrt
(Korenica), Ivčević
šić
ć šani (Korenica),
Kom (Gospić
čac), Korenica, Krbavica (Kore-
nica), Križpolje (Otočac), Lički Osik (Gospić čki Ribnik
(Gospić čko Lešće (Otočac), Lika, Lipe (Gospić
šić
ć
čac), Lukovo Šugarje
(Gospić
čac), Medak (Gospić
čac, Perušić
ć čitelj (Medak/Gospić
ča/Ko-
renica), Podum (Otočac), Prokike (Otočac), Prozor (Otočac),
Rudopolje (Vrhovine/Otočac), Sitnik Dabarski (Otočac), Smi-
ljan (Gospić
čac), Studenci (Peru-
šić
ć Široka Kula (Gospić Švica (Otočac), Štikada
(Lovinac/Gračac), Udbina (Korenica), Vaganac (Gospić -
ć
čko (Korenica), Vrhovine (Otočac),
Vrkljani (Gračac), Zvonigrad (Zrmanja/Gračac).
Novac je u toj jedinstvenoj regiji, koju su nastavali Japodi, već
zarana ušao u opticaj zahvaljujući drevnim trgovačkim putovi-
ma koji su kroz Liku preko Velebita vodili do mora. Posebno
važan i zanimljiv sklop je pojedinačnih i skupnih nalaza bron-
čanog grumenja (
šipki
(
čkog brončanog novca (Egi-
pat, Kartaga, Numidija) te teškog rimskog republikanskog lije-
vanog brončanog novca (
že od današnjih zapadne Bosne, preko Like do istočne
Slovenije. Najpoznatiji među takvim skupnim nalazima je onaj
iz Mazina iz 1896. god. Od skupnih nalaza rimskog srebrnog
novca (i nakita) valja spomenuti onaj iz Ličkog Ribnika
(1930.). Tijekom stoljeća koja su nadolazila opticaj novca u
Lici umanjoj semjeri razlikuje od drugih dijelova Hrvatske.
, Josip Brun
), Donji Vaganac (Ko
renica), Gorica (
, Gra
-Kosa (Peru /Gospi ), Jo
), Kompolje (Oto
), Li
), Li
), Lipova
Glavica (Peru /Gospi ), Lovinac (Gra
), Mazin (Gra
), Oto
(Gospi ), Po
), Podlapac (Podlapa
), Hrvatsko Polje (Brlog/Oto
/Gospi ),
),
), Vre
bac (Gospi ), Vrelo Koreni
,
), slomljenih
), kao i sjevernoafri
), iz 2. st. pr. Kr., koji se
prote
aes rude aes formatum
aes signatum
aes grave
VI LA
E
L
E
B
I
T
A
Odgoj za socijalni angažman i na
području Like
ća Crkve
zada
Marjan NINČEVIĆ
Nadbiskupsko sjemenište Zmajević
, dipl. teolog
je pružena prilika za javno djelovanje. Za područje Like treba
istaknuti da sve što je bilo preko Vratnika živjelo je u svo-
jevrsnoj crkvenoj izolaciji. Lika nije mogla računati na neku
veću pomoć od uprave biskupije koja se, ili zbog straha od do-
gađanja na novim prostorima ili nesnalaženja više držala prio-
balja (Šimunović
-
ćko-senjske, na području Like
znatno je pridonijelo promjeni situacije. Realno pristupiti po-
stojećem stanju preduvjet je za traženje konkretnog rješenja i
smjernica za budućnost. Kompendij socijalnog nauka Katolič-
ke crkve donosi i ističe novi pojam kao smjernicu u pastoral-
nomdjelovanju i zauzimanju: socijalni pastoral.
Drugi dio bavi se posljedicama pasivnosti i nezainteresiranosti
za društvo
ćim pitanjima i izazovima - vidljivima na raz-
ličitim područjima: u ekonomiji, radu i položaju radnika do
ugroženosti obitelji i čovjeka kao takvog. Nedostatak etike u
politici i društvu dodatan je razlog za povećanje napetosti u
javnosti. U stvaranju javnog mišljenja određenu ulogu, pone-
kad i negativnu, imaju i sredstva društvene komunikacije. Cr-
kva na te posljedice treba gledati kao na hitan zadatak, na iza-
zov pred kojim se nikako ne smije povući, već reagirati pravo-
dobno i učinkovito odgajajući za odgovornost i zauzetost, za
socijalnu osjetljivost i dijalog u društvenom pluralizmu. Soci-
jalni je pastoral, stoga, izraz službe socijalne evangelizacije,
usmjerene rasvjetljavanju, poticanju i pomaganju cjelovitoga
promicanja čovjeka preko prakse kršćanskoga oslobođenja u
njegovoj zemaljskoj i transcendentnoj perspektivi. Crkva živi i
djeluje u povijesti, međusobno djelujući s društvom i kulturom
svojega vremena (Kompendij socijalnog nauka Crkve, 373-
384).
Model aktivne kršćanske zauzetosti ponuđen je u trećemdijelu.
Takav model ostvaren je, primjerice, u talijanskoj crkvi koja je
po svom socijalnom angažmanu danas posebno vrednovana. U
evangelizaciji društva od presudne je važnosti društveni nauk
Crkve koji je puno više od karitativnog djelovanja. Dokument
Kongregacije za kršćanski odgoj o ulozi društvenog nauka
Crkve u svećeničkoj formaciji kao četiri ključna principa koja
nose cijeli sustav tog nauka navodi: ljudsku osobu, zajedničko
dobro, solidarnost i participaciju (sudjelovanje) (br. 30).
Društveni nauk Crkve uključuje, dakle, i evangelizatore i evan-
gelizirane, a temelji se na evanđeoskoj poruci i integralnom
kršćanskom humanizmu s ciljem izgradnje zajednice s vlastito-
stima čovjeka. Takva će zajednica imati političku kulturu koja
podrazumijeva brigu za čovjeka, a čovjek je "prvi i osnovni put
Crkve, put što ga je sam Krist zacrtao
ćko-senjske biskupije koji-
ma ulaže u ljude O čovjeka za društvenost znači uči-
niti gamoralno odgovornimu vlastitomdjelovanju.
«
»,
«
»
,
, 13(1): 1-308). Osni
vanje nove biskupije, Gospi
– goru
". Na toj su crti i pothvati Gospi
«
». dgojiti
Riječki teološki časopis
(Redemptor hominis,
14)
Z
emlje u tranziciji, poput Hrvatske, od promjene društve-
no-političkog poretka kojim je demokracija zamijenila
dotadašnji komunistički sustav, susreću se s novim po-
javama i mogućnostima društvenog djelovanja i zauzetosti
svojih državljana. I dok se očekuje njihovo sudjelovanje u izbo-
rima, glas u javnosti i medijima na jednoj strani, na drugoj stra-
ni smo svjedoci određenog nesnalaženja, nereagiranja pravo-
dobno ili pak negativističkog pristupa svemu novom i tek stvo-
renom. U takvomozračju govoriti o socijalnoj zauzetosti kršća-
na u društvu i Crkvi moguće je samo ako se uzme u obzir novo-
nastalo stanje u konkretnoj zajednici, regiji, narodu na određe-
nom prostoru, jer bi se u protivnom pod socijalnom zauzetošću
kršćana moglo podrazumijevati samo karitativno ili neko dru-
go unutarcrkveno djelovanje.
Potrebno je stoga suočiti se s pasivnošću i nezainteresiranošću
za društvo na konkretnom prostoru, što je tema prvog dijela
ovoga rada. One su posljedica, ne samo komunističkoga su-
stava, već i određenog kašnjenja Crkve koja je dugo godina bila
'zatvorena u sakristiju' i nije spremno i odmah reagirala kada joj
Maketa Crkve hrvatskih mučenika na Udbini