Page 35 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

35
I
dentitet Like i Ličana nije moguće promišljati bez istraži-
vanja najstarijih vremenskih razdoblja, od samih početaka
čovjekova trajanja u prostornim kontekstima ove regije.
Još jeM. Suić ukazivao na važnost prapovijesne i antičke osno-
ve na kojoj se gradio srednjovjekovni razvitak (u kulturnom i u
etnohistorijskom smislu). Nažalost, ova promišljanja naišla su
na vrlo ograničen odjek. Ovim člankom pokušavam upozoriti
na prapovijesnu i antičku baštinu Like, ugrađenu u njezin da-
našnji identitet. Današnji su stanovnici naslijedili od prapo-
vijesnih Ličana iznimnomnogo, a da u velikoj mjeri toga uopće
nisu niti svjesni. Ova je baština danas zapuštena i ugrožena
modernim razvitkom. Ukoliko ona nestane, ujedno nestaje ono
što ovaj prostor čini posebnim. Odgovornost je na svima: bašti-
nicima prostora (stanovnicima) Like, istraživačima i prije sve-
ga upravljačima da se to ne dogodi. Bez ulaganja u istraživanje i
zaštitu baštine, poruke prošlosti bit će zauvijek nepročitane. U
ovim se porukama možda krije i rješenje problema održivog
razvoja ne samo Like već i čitave Hrvatske.
1. Zavičajni klub Brinjaka Sokolac
žavanju značajnih povijesnih ličnosti
Brinjskog kraja, inicijativa za osnivanje Zbirke narodnog
blaga općine Brinje
2 . Povijesni pregled naseljavanja i administrativnog uprav-
ljanja Likom: Japodi, rimska vladavina, doseljavanje Hr-
vata, prvo povijesno spominjanje Brinja, Frankopani, Tur-
ci u Lici, Vojna krajina, suvremena povijest
3. Stanovništvo općine Brinje nekad i danas: naselja općine
Brinje
4. Narodno stvaralaštvo (kreativni minimalizam, boja, mate-
rijal i dr.)
5. Tehnička sredstva i pomagala (samorad i zanatsko-tvorni-
čka proizvodnja)
6. Terensko snimanje posjedovanja materijalne kulturne vri-
jednosti i voljnosti
7. Smještaj izložbenih eksponata-školska zgrada iz 1879. go-
dine u Brinju
8. Katalog eksponata (brinjski nazivi i standardni hrvatski je-
zik)
” u Zagrebu: osnivanje,
aktivnosti na obilje
darivanja za Zbirku
Prapovijesna i antička baština
u identitetu Like
Doc. dr. sc. Boris OLUJIĆ
Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za povijest
Narodno blago brinjskog kraja
Dragutin PERKOVIĆ
Zavičajni klub Brinjaka Sokolac u Zagrebu
Tko su Kranjci u Lici u ranome
novom vijeku?
Mr. sc. Hrvoje PETRIĆ
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zavod za hrvatsku povijest
P
retke stanovnika iz današnje Slovenije su tijekom ranoga
novog vijeka u hrvatskim zemljama nazivali Kranjci
šnjava tko su Kranjci koji se
susreću u izvorima vezanim uz Liku i druge krajeve. U dosa-
dašnjoj historiografiji prevladava mišljenje o Kranjcima da je
to etnik koji se u povijesnim izvorima s kraja 17. i početkom18.
stoljeća koristio za dio stanovništva Like što se na to područje
naselio potkraj 17. stoljeća. Navodi se da su se oni sami nazivali
Hrvatima, a da ih je Kranjcima zvalo ostalo stanovništvo. Pret-
postavlja se da su Kranjci Hrvati koji su se u Liku doselili iz ta-
dašnje vojvodine Kranjske, bilo izravno bilo tako što su prije
doseljenja neko vrijeme boravili drugdje u Hrvatskoj (vjerojat-
no uGorskome kotaru).
Autor preispituje dosadašnja razmišljanja o Kranjcima i stavlja
ih u širi kontekst hrvatske i slovenske povijesti otvarajući nove
mogućnosti objašnjavanja pojma Kranjci. Čini se da, u slučaju
Like i drugih hrvatskih krajeva, ne bismo sa stopostotnom si-
gurnošću smjeli prihvatiti dosadašnje razmišljanje da se pod
pojmom Kranjci kriju (samo) doseljenici iz Kranjske neovisno
o tome radi li se o vjerojatnom hrvatskom etničkom stanovni-
štvu. Autor u priopćenju, uz sumiranje postojećih, nudi i neka
nova razmišljanja. Npr. moguće je da se radi i o doseljenicima
iz drugih krajina
žnoslavenskog podrijetla.
«
»,
no to samo po sebi ne obja
«
», raznolikog ju
Uloga Centra za krš u razvoju
identiteta Like
adranka PEJNOVIĆ, prof.
Centar za krš, Gospić
C
entar za krš mlada je institucija koja se oslanja na sto-
ljetnu tradiciju promicanja hrvatskog krškog područja i
svoj radni uzor nalazi u djelovanju brojnih neumornih
istraživača: biologa, geologa, speleologa, geografa, hidrogeo-
loga i drugih zaljubljenika u krški krajolik. Centar za krš nastao
je da bi donio sinergiju promišljanja o kršu kao cjelini koju u
današnje doba valja razvijati i čuvati na načelima održivog
razvoja. Stoga je Centar za krš institucija od posebne važnosti
za Liku u kojoj ima svoje središte i u kojoj će svojim radom
moći stvoriti gospodarski razvojnu i inovativnu klimu.
Posebnu pozornost valja posvetiti projektima koji se bave istra-
živanjem radi zaštite vrlo vrijednih prirodnih resursa kojima je
Lika bogata i za koje se može slobodno reći da čine dio iden-
titeta Like, a to su šume i voda. Naši prvi projekti su:
,
,
te posebno
važan projekt
kojim pozivamo potenci-
jalne korisnike rezultata projekata, pa tako i ličke poduzetnike,
na poduzetničke pothvate.
Specifična ranjivost krša na antropogeni utjecaj zahtijeva po-
seban stručan pristup te da se sve gospodarske, ali i ostale aktiv-
nosti revitalizacije (komunalne, infrastrukturne, izgradnja pro-
metnica, odlagališta otpada i dr.) na kršu, stave u relacije održi-
vosti kako bi se na primjeren način, uz gospodarski rast, očuvao
i ekološki integritet te prirodna specifičnost krškog područja.
Ruralni
razvoj hrvatskog krškog područja u promjenjivim klimatskim
uvjetima Gospodarenje u zaštićenim prostorima hrvatskog
krškog područja Eko-ovčarstvo, Gospodarenje otpadom u
hrvatskom krškom području, Vode krškog područja
Poduzetničko zborište
Znanstveni skup - sažetci izlaganja