Page 36 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

36
VI LA
E
L
E
B
I
T
A
“\
orđe je pokosio travu ustašku...
svakodnevni život u okupiranom Ličkom Osiku
(1991.-1995.) u izvješćima Stanice milicije Republike
srpske krajine Teslingrad
Mr. sc. Jakša RAGUŽ
Hrvatski institut za povijest u Zagrebu
Studijski centar za proučavanje Domovinskog rata
U
kolovozu 1991. postrojbe pobunjenih Srba i JNA oku-
pirale su novi, istočni dio naselja Lički Osik te ga pod
nazivom Teslingrad pripojile Republici srpskoj
krajini
živjeli stanovnici Ličkog Osi-
ka i okolnih okupiranih sela, kako većinski Srbi, tako i Hrvati i
Bošnjaci preostali nakon masovnih pokolja i etničkog čišćenja,
zorno nam svjedoče dokumenti iz tamošnje Stanice milicije
Republike srpske krajine
ščitati vrlo specifičan
položaj naselja na prvoj crti bojišta, često zahvaćenog oruža-
nim sukobima, u kojem stalno boravile veće oružane formacije
i gdje je naseljen veći broj Srba dospjelih iz zapadnog dijela go-
spićke općine. Posebnost mu je davao i granični prijelaz i cari-
narnica prema slobodnim dijelovima Hrvatske te prisutnost
pripadnika UNPROFOR-a.
Osobito interesantan korpus dokumenata čine spisi koji se od-
nose na masovni pokolj civilnog pučanstva što su ga počinile
srpske formacije 13. listopada 1991.
Široka Kula, kao i
pljačka i destrukcija imovine prognanih Hrvata Ličkog Osika,
Urija i drugimmjesta.
Tijekom oslobađanja Ličkog Osika u akciji Oluja navedena
je dokumentacija zaplijenjena. Danas su ti spisi dostupni za
znanstvena istraživanja i dragocjen su izvor istraživačima po-
”. O uvjetima u kojima su
”. Iz njih se da i
u selu
Ličani u okolici Siska
Marijeta RAJKOVIĆ
Filozofski fakultet u Zagrebu
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
, prof.
U
radu se prikazuje studija slučaja unutarnje homogene
migracije na primjeru preseljenja veće skupine ljudi
zbog ekonomskih razloga iz Like (Jezerana, Krišpolja i
Brinja) u okolicu Siska (Budaševo, Galdovo, Novo Selo Pala-
nječko). Prikazuju se dobrovoljne migracije Ličana u razdoblju
od početka 2 0. stoljeća do kasnih 60-ih godina 2 0. stoljeća.
Naglasak je stavljen na razdoblje nakon Drugog svjetskog rata
kada su migracije bile najmasovnije i kada su postale trajne.
Rad se temelji na empirijskim istraživanjima. Građa je priku-
pljana tehnikama intervjua u okolici Siska i na području Like
(2 005.
ća su: zašto se ljudi
sele, tko se seli i što se događa nakon što se presele. Zabilježena
su sjećanja na migracijske mobilnosti, prve godine života u no-
voj sredini, odnose između migratornog i domicilnog stanov-
ništva s naglaskomna kulturne procese. Uočeni sumnogi oblici
translokalizama, točnije povezanost migranata i njihovih poto-
maka s Likom. Unatoč
šena je
svijest o ličkomporijeklu.
– 2007.). Teme koje ovaj rad obuhva
procesima akulturacije i asimilacije,
kod velikog broja migranata i njihovih potomaka nagla
Ličani o sebi, drugi o Ličanima
(oko 1700.-1800.)
Prof. dr. sc. Drago ROKSANDIĆ
Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za povijest
I
majući na umu da su moderna hrvatska i srpska nacionalna
svijest u Lici nastale na podlozi višestruko preslojenih et-
nokonfesionalnih i sociodemografskih promjena u dugom
povijesnom trajanju, u središtu pozornosti ovog priopćenja će
biti fenomeni kontinuiteta i diskontuiniteta u ličkim samorazu-
mijevanjima samih sebe kao i odnosa drugih
ću. Nakon Bečkog rata (1683.-1699.), u prijelaznom
razdoblju do integriranja Like i Krbave u vojnokrajiški sustav
(1712 .), diskursi ličkih i krbavskih žitelja o samima sebi i još
češće drugih o njima tipološki su u štočemu različiti od onih u
potonjem razdoblju, kao što se i čitavo to dugo razdoblje do
početka 19. stoljeća
č čljivo dijeli
na ono prije i poslije utemeljenja regulirane Ličke pukovnije
(1746.). Društvenopovijesni okviri korespondiraju s kulturno-
povijesnima, od kasnobaroknog, preko klasicističkog i pro-
svjetiteljskog, do predromantičarskog, koji također impliciraju
distinktivne diskurzivne strategije, neovisno o tome je li riječ o
samorazumijevanju ili odnosu drugih će, etnokonfesio-
nalne rekonfiguracije u Lici i Krbavi u 18. stoljeću, do proto-
nacionalnih fenomena hrvatstva i srpstva u habsburškom loja-
lizmu treći su aspekt priopćenja. Koristeći se povijesnim izvo-
rima različite provenijencije, različitih formalnih i žanrovskih
obilježja, priopćenje nastoji historijskoantropologijski te kom-
parativnohistorijski odgovoriti na pitanja u vezi s transformaci-
jama ličkih identiteta u prednacionalnom periodu regionalne
povijesti.
” spram njih u 18.
stolje
– kada je o ovoj temi rije – uo
”. Tre
O
bitelj Japunčić
že se
pratiti prema usmenoj predaji i dokumentima od osam-
desetih godina 19. stoljeća. Pojedini članovi obitelji Ja-
punčić bili su vrlo značajni ne samo u okvirima svojih mjesta
nego i u okvirima Like kao regije, pa i šire. Zanimljiva obitelj-
ska povijest bila jemotiv za književna djelaMile i Pere Budaka.
Istraživanje na temelju studije slučaja jedne obitelji daje mo-
gućnost proširivanja spoznaja o obiteljskoj povijesti kao i
mogućnosti istraživanja mnogostrukih identiteta. Pojedini
ogranci obitelji širili su se po Lici, ponajviše u Lovinac i Go-
spić
čka događanja tijekom, a naročito poslije
Drugoga svjetskoga rata, bila su uzrokom iseljavanja većeg
broja ogranaka obitelji u Zagreb i u Slavoniju, gdje i danas žive
njihovi potomci. Godine 2 005. potomci su počeli izradu obi-
teljskoga stabla i obiteljske povijesti. Na temelju rodoslovnoga
stabla obitelji Japunčić
-
še osobnih ostavština, autori-
ca iščitava složene razine na kojima se oblikovao višestruki
identitet članova jedne istaknute ličke obitelji, primjerice:
lokalni (mjesni i regionalni), nacionalni (nacionalni, ideološki,
stranački), vjerski i socijalni (staleški i rodni).
, podrijetlom iz Sv. Roka u Lici, mo
. Ratna i politi
, odnosno podataka skupljenih u inter
vjuima i iz drugih izvora, ponajvi
Višestruki lički identiteti:
obitelj Japunčić
Doc. dr. sc. Tihana PETROVIĆ LEŠ
Filozofski fakultet u Zagrebu
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
vijesne događajnice Domovinskog rata, kao što je slučaj i s
ovim radom.