Page 39 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

39
Revitalizacijski procesi u Lici
Dr. sc. Maja ŠTAMBUK
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
U
deset proteklih godina Lika je iz opće devitalizirane
socijalne i gospodarske slike, s neodređenim razvoj-
nim planovima koji su često bili tek na razini ideja i
pojedinačnih želja, prevalila put koji je u razvojnom smislu
nužan da bi generirao čvrste i jasne razvojne projekte. Pomaci u
socijalnoj i tehničkoj infrastrukturi stvorili su nužan temelj za
budući razvitak. Osim u nekimmanjim sredinama, i zanemaru-
jući u ovom sažetku spomen nekih objektivnih manjkova, Lika
se razvija do mjere da je lako pretpostaviti, barem na temelju
uvida koji je omogućen strukturiranim intervjuima s čelnim
ljudima općina i gradova, kako negativni razvoj, pa ni stag-
nacija, nisu više imanentni za okvir promišljanja ličke buduć-
nosti.
Slika Like u 1930-im godinama u izvješta-
jima Bićanićevog Zavoda za proučavanje
seljačkog i narodnog gospodarstva
Dr. sc. Ivica ŠUTE
Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za povijest
U
drugoj polovici 30-ih godina XX. stoljeća Rudolf
Bićanić osniva i rukovodi Zavodom za proučavanje se-
ljačkog i narodnog gospodarstva, koji je djelovao u
okviru Gospodarske sloge, ekonomske organizacije Hrvatske
seljačke stranke. Oko spomenutog Zavoda Bićanić
-
čnjake i istraživače s različitih polja znanosti,
koji su u idućih nekoliko godina objavili nekoliko knjiga i
brošura s monografskim obradama pojedinih djelatnosti u
Hrvatskoj, uočavajući temeljne probleme i dajući sugestije za
njihovo rješavanje. U svojim obradama nisu se služili samo te-
oretskim razlaganjem i naznačavanjem nekih temeljnih gospo-
darskih i socijalnih pitanja, već
ći se tako iz
prve ruke upoznati s poteškoćama pojedinog kraja o kojemu
su pisali. Stoga su ti njihovi izvještaji vrijedna svjedočanstva o
životu i životnim (ne)prilikama tamošnjeg stanovništva uoči
Drugog svjetskog rata. Područje Like zauzima u izvještajima
članova Zavoda osobito važan dio.
okuplja ma
hom mlade stru
su u cilju boljeg razumijevanja i
osobno boravili u tzv. pasivnim krajevima nastoje
Pregled ličkih glasila od 1886. do 2006.
kao pokazatelja ličkog kulturnog identiteta
Ana TOMLJENOVIĆ
Udruga Ličana Vila Velebita , Zagreb
, dipl. oec.
«
»
N
acionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu među svo-
jim rukopisnim i knjižnim blagom, čuva časopise, no-
vine, kalendare, zbornike, knjige i ostale publikacije
koje su izlazile u Gospiću krajem 19. i tijekom 2 0. st. Također
čuva i publikacije koje su izlazile drugdje (uglavnom u Zagre-
bu), uglavnom se bavile ličkim temama i bile namijenjene
Ličanima.
Lika je do potpunog razvojačenja Vojne krajine 1881. godine
(zajedno s Karlobagom i Senjom kao posebnim vojnim oblas-
tima), bila u njenom sastavu, a službeni jezik bio je njemački.
Stoga je malobrojna inteligencija, prije svih časnici koji su bili
nositelji upravne i sudske vlasti, čitala razne njemačke i druge
strane novine. Od pojave prvih hrvatskih novina 1835. u njima,
kao i u kasnijim drugim zagrebačkim glasilima, nalazimo ime-
na Ličana, prije svih dr. Ante Starčevića. On će svojim politič-
kim djelovanjem i novinskim člancima u mnogim listovima i
časopisima utjecati na profiliranje brojnih generacija ličkih in-
telektualaca, pogotovo onih koji su se bavili publicistikom, pri-
donosili stvaranju javnog mnijenja i jačanju nacionalnog iden-
titeta.
Prvo ličko glasilo moglo se pojaviti tek nakon potpunog razvo-
jačenja Vojne krajine i uspostavljanja Ličko-krbavske županije
1882 . To je bio Ličanin, časopis za pučku prosvjetu, gospodar-
stvo i zabavu
ć
ć krajem 19. st. u Gospiću su
izlazile i tiskane čak troje (3) novine (časopisa) različite poli-
tičke orijentacije. Za vrijeme I. svjetskog rata prestala je izda-
vačka djelatnost u Gospiću., ali vijesti iz Like pratila su i objav-
ljivala zagrebačka glasila. NastankomKraljevstva Srba, Hrva-
ta i Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije 1918., ubrzano je
nacionalno i političko raslojavanje Ličana, započeto usposta-
vom Ličko-krbavske županije, što dokazuju razne ličke novine
i časopisi, koji su se periodično pojavljivali u Gospiću između
dva svjetska rata. Novine, koje su izlazile u Gospiću do 1991.,
nametale su komunistički svjetonazor i bile instrument Komu-
nističke partije.
Sudeći po onome što se može pronaći u bibliografskoj bazi po-
dataka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Lika je do
danas imala 18 novina i časopisa, te 12 kalendara i raznih zbor-
nika. Čitanjem se može zaključiti da su te publikacije u izvjes-
noj mjeri utjecale ne samo na identitet (kulturni, nacionalni,
socijalni, vjerski) svojih čitatelja, već su neke pridonosile stva-
ranju podjela, razdora i netrpeljivosti među Ličanima.
Novine i časopisi o Lici: Ličanin (Gospić, 1886-1897), Hrvat
(Gospić, 1895-1911), Srbin (1898-1911), Starčevićanac (Go-
spić, 1907-1911), Ličke novine (Gospić, 192 0-192 1), Narodno
jedinstvo (Gospić, 192 0-192 5), Lički Hrvat (Gospić, 192 2 -
192 4), Lički glas (Gospić, 192 5-192 6), Lički glas (Gospić,
1935), Lička sloga (Zagreb, 1934-1941), Lički Hrvat (Zagreb,
1937-1938), Lički vjesnik (1944, glasilo u NOB-u, mjesto iz-
davanja nepoznato), Ličke novine (Gospić, 1954-1976), Lički
vjesnik (Gospić, 1977-1991), Vila Velebita (Zagreb, 1992 – iz-
lazi i danas), List (Gospić, 2 002 -2 003), Lički planinar (Gospić,
1995 – izlazi i danas), Lička revija (Gospić, 2 001 – izlazi i da-
nas), Lički list (Rijeka, 2 001 – izlazi i danas kao podlistak No-
vog lista).
(Gospi , 1886.). Ve
Znanstveni skup - sažetci izlaganja
Velebit - Zavižan