Page 40 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

40
VI LA
E
L
E
B
I
T
A
L
ika je uz Gorski kotar i Ogulinsko-plašćansku zavalu
sastavni dio Gorske Hrvatske koja predstavlja integral-
ni dio hrvatskog negativnog razvojnog pola. Iako se
promatrani prostor najvećim dijelom reljefno nalazi u Ogulin-
sko-plašćanskoj zavali, na temelju osjećaja regionalne pripad-
nosti lokalnog stanovništva može ga se definirati kao sjevero-
zapadna Lika. Promatrani je prostor u sastavu Karlovačke žu-
panije, a obuhvaća općine Josipdol, Plaški, Saborsko i Rakovi-
ca. Ovaj je prostor jedan od najnerazvijenijih dijelova Karlo-
vačke županije i okarakteriziran je dubokom demografskom
krizom. U promatranom razdoblju od godine 1971. do danas
gotovo ni jedan pokazatelj demografskog razvoja nije bio
pozitivan. Već postojeća loša demografska situacija dodatno je
pogoršana tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća uslijed
Domovinskog rata. Promatrani prostor ima znatne razvojne
potencijale koji se prije svega temelje na očuvanom prirodnom
okolišu, što je dobar preduvjet za razvoj turizma. Prilikom
razvoja ekonomskih djelatnosti veliku pozornost treba pridati
očuvanju okoliša i prirodne ravnoteže. Zbog uznapredovalih
procesa depopulacije i starenja stanovništva, poboljšanje po-
stojećeg stanja teško će biti moguće bez imigracije obrazova-
nog stanovništva u radno sposobnoj i reproduktivnoj dobi. Ka-
ko bi se omogućila bolja prometna povezanost ovog prostora sa
županijskim centrom Karlovcem i gradom Ogulinom, potreb-
no je osuvremeniti postojeću mrežu prometnica. Posebice je
nužna modernizacija županijskih i lokalnih cesta, koje ne za-
dovoljavaju uvjetima suvremenog razvoja prostora.
Suvremene demografske promjene
u kontaktnom prostoru Karlovačke i
Ličko-senjske županije: analiza slučaja
Mr. sc. Ivo TURK
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
P
ravaške ideje počinju u brinjski kraj prodirati po svemu
sudeći krajem 1870-ih iz Senja, pravaške tvrđave u
Primorju, a već četkom 1880-ih godina Brinje postaje
bez sumnje glavnim pravaškim uporištem u unutrašnjosti bivše
Hrvatske krajine. Prvi izbori za Hrvatski sabor nakon reinkor-
poracije Krajine Banskoj Hrvatskoj (1881.) u travnju 1883.
godine, kao i oni 1884. te 1887. provedeni pod jakim pritiskom
režima bana Khuena potvrđuju konstataciju koju je pravaško
glasilo Sloboda donijelo još 11. ožujka 1883. a koja je glasi-
la: Brinjski narod jest već sam po sebi stranka prava
-
-
žpolja Milana Pavlo-
vića, štoviše jedini izborni kotar koji su pravaši u Ličko-krbav-
skoj županiji uspjeli 1887. godine ponovno osvojiti bio je upra-
vo brinjski. Ovim radom pokušat će se utvrditi tko su bili glavni
pristaše, agitatori i sljedbenici Stranke prava te ukazati na glav-
ne razloge, dosljedno cijeli splet okolnosti zbog kojih birači i
izbornici brinjskoga kraja pristaju uz pravaštvo, napose u vrije-
me bana Khuena, kada je pristajanje uz prevratne i veleiz-
dajničke ideje vrlo često značilo izlaganje represiji i ugroža-
vanje egzistencije.
«
»
po
«
»
«
». Tije
kom 1880-ih tri puta za redom brinjski izborni kotar bira za na
rodnog zastupnika mladog trgovca iz Kri
«
» «
»
Brinje u pravaškom pokretu 1880-ih
Dr. sc. Jasna TURKALJ
Hrvatski institut za povijest, Zagreb
K
ako kosinjska dolina zauzima donji tok rijeke Like do
njezinih ponora i gotovo je paralelna s prekovelebit-
skom obalom mora, nužno je promatrati samu dolinu
kao geopolitički položaj sve do 152 7., kadaTurci zauzimaju Li-
ku na zapadu do pred Otočac. Tada i Kosinj pripada u novo-
osvojene turske oblasti.
-
-
-
žanje tih pravaca nalazi
se na Begovom jezeru u selu Krš
-
što je za
Kosinj bilo pogubno. Nikada više nije vratio staro značenje.
šte prepisivačkih radio-
nica na vlastitom pismu i jeziku, onda je bilo nužno sačuvati
identitet ugrožen s mora od vrlo jakog utjecaja Mlečana, a sa
sjevera odMađara. Značajnan udio u očuvanju identiteta pripa-
da i Kosinju.
đenog grada Bočača, sta-
roga grada na Mlakvenoj gredi, tri stražarske utvrde, bila i dva
ili čak tri samostana u kojima se stvaralo.
-
što ga je činilo posebnim.
Na istoku doline prolazi jedan od osnovnih pravaca prema Ja
dranskommoru koji ide od Baltika pa preko Kapele pokraj Ko
sinja prema jugu. Svakako da tuda prolazi i put koji ide od is
toka prema zapadu do Senja i dalje. Kri
. Sve te putove trgovine preki
da dolazakTuraka i mijenja funkcije pojedinih krajeva,
Ako je Lika kroz srednji vijek bila sredi
UKosinju su osim sedam crkava, utvr
Kosinj je po svojoj formi lako branjiv teren i vojno je lako orga
nizirati obranu,
Drugi pogled na Kosinj
Boško VARIĆAK-KERANOVIĆ
, Zagreb
, dipl. ing.
R
azličiti fizički, kemijski i emocionalni čimbenici mogu
uzrokovati različite endokrine odgovore, uključivši i
aktivaciju HPA (hipotalamo-hipofizno-adrenalne) osi.
Konačan odgovor ovisi o jačini stresa i vremenu djelovanja
(akutni ili kronični). Nemogućnost primjerenog, kompenzator-
nog odgovora na stres može dovesti do niza bolesti. Cilj našeg
istraživanja bio je odrediti razinu jednog od stresnih hormona,
kortizola, u osoba koje su bile izložene ratnom djelovanju tije-
kom Domovinskog rata. U istraživanje smo uključili 34 osobe
tijekom obrade kod psihijatra. Svima je postavljena dijagnoza
PTSD-a (post-traumatskog stresnog poremećaja). Odredili
smo razinu kortizola u 2 4-satnom urinu, dnevni ritam kortizola
u 8 i 17 sati te supresiju kortizola u deksametazonskom testu. U
odnosu na zdrave ispitanike kod PTSD bolesnika našli smo ni-
že vrijednosti kortizola u urinu te stroži cirkadijani ritam se-
rumskog kortizola, dok je istodobno uočena i slaba supresija u
deksametazonskom testu. Model oslabljene negativne povrat-
ne sprege u PTSD pacijenata pokazuje da su oni neobično
reaktivni na stres i predstavlja alternativni model regulacije
osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda.
Endokrini aspekt kroničnog stresa
(PTSD-a) u Domovinskom ratu
u populaciji Like
Doc. dr. sc. Milan VRKLJAN
Medicinski fakultet u Zagrebu
KB "Sestre milosrdnice"
Centar za kliničku neuroendokrinologiju i bolesti hipofize
Udruga Ličana Vila Velebita
«
», Zagreb