Page 41 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

41
U novije vrijeme istraživanja su pokazala da je model pore-
mećaja HPA osi u PTSD bolesnika sasvim različit od onog u
osoba oboljelih od depresije i od zdravih osoba. Yehuda (USA)
i sur. prvi su prikazali da PTSD bolesnici imaju promijenjen od-
govor kortizola u stresnim situacijama. Nova istraživanja, koja
objektiviziraju ovaj do sada samo psihijatrijski problem, uka-
zuju na konkretne i zasebno definirane organske promjene.
Centar za kliničku neuroendokrinologiju KB" Sestre milosrd-
nice" proveo je za potrebe Ministarstva hrvatskih branitelja
Domovinskog rata istraživanje psihosocijalnog stanja i zdrav-
stveni status branitelja i bivših zatočenika srpskih koncentracij-
skih logora. Zaključci prve konvencije oboljelih hrvatskih bra-
nitelja 2 000. godine nepobitno su pokazali veću učestalost
komorbiditeta u populaciji bolesnika s PTSD-em. Tako je pro-
nađeno izrazito češće pobolijevanje od slijedećih bolesti: še-
ćerne bolesti, povišene tjelesne težine, kardiovaskularne bole-
sti, povišenog krvnog tlaka, porasta masnoće u krvi, veće učes-
talosti gušavosti, veće učestalosti CVI, ubrzan razvoj atero-
skleroze, razvoj osteoporoze i povećane sklonosti suicidu.
Uspoređujući komorbiditet u populaciji stanovništva Like koje
je liječeno u Centru za kliničku neuroendokrinologiju KB "Se-
stre milosrdnice" prije i nakon Domovinskog rata našli smo da
je porast oboljenja bolesti štitnjače (gušavost, hipertireoza) vi-
šestruka. Prije Domovinskog rata tijekom dvije godine pomoć
je tražilo 11 bolesnika, a nakon rata u istom vremenskom
periodu 2 7 bolesnika. Zbog malignih bolesti štitnjače i hipofize
pomoć je tražilo prije rata 5 bolesnika, a nakon Domovinskog
rata 11 bolesnika. Zbog pojave adipoziteta i šećerne bolesti
pomoć
žilo 18, a nakon Domovinskog rata 32 bolesni-
ka. Bilo bi zanimljivo usporediti ove rezultate s rezultatima
koje imaju liječnici obiteljske medicine u Ličko-senjskoj žu-
paniji. U svakom slučaju možemo zaključiti da je broj oboljelih
od šećerne bolesti, adipoziteta, bolesti štitnjače i malignih
endokrinih bolesti u porastu nakon Domovinskog rata na pod-
ručju Like. To je posljedica velike izloženosti ratnom stresu i
civilnog stanovništva Like tijekom Domovinskog rata. Zbog
specifičnog ratnog djelovanja, gdje su gradovi u Lici često bili
na prvoj crti ratnog sukoba, veliki je broj civilnog stanovništva
osjetio borbena djelovanja neprijateljske vojske, kao da su bili
vojno aktivni. Posebni problem predstavlja javnozdravstveni i
ekonomski aspekt komorbiditeta osoba izloženih kroničnom
stresu. Epidemiološki i statistički gledano jasan je veliki ko-
morbiditet u osoba koji su bile izložene kroničnom stresu.
je potra
srednjovjekovni vrhunac razvoja dosežu u drugoj polovici 15.
stoljeća, u razdoblju kada se kao feudalni gospodari ističu kne-
ževi Frankopani. Modruš
čac ističu se prema svo-
jim centralnim funkcijama i postaju okosnica prostornog raz-
voja u sustavu Vojne krajine. Tijekom 18. stoljeća dolazi do re-
organizacije naselja, prilagođenih novim potrebama, te nastan-
ka Gospića, središnjeg ličkog naselja. Prema sačuvanim pro-
stornim strukturama barem donekle je moguće odrediti pod-
ručja urbanizacije, osnovna razvojna razdoblja pojedinih grad-
skih naselja i elemente prostorne organizacije nastale do 18.
stoljeća, usporedive sa sličnim primjerima u susjednim regi-
jama.
, Brinje i Oto
L
ika, određena kao kulturno-geografska regija, područje
je koje možemo prepoznati kao poveznicu između dva
izrazita kulturna kruga (panonskog i mediteranskog)
koji određuju kulturnu sliku Hrvatske. Važni prometni pravci,
koji su povezivali ova dva kulturna kruga, Liku su doticali
rubno, no kulturni utjecaji prenosili su se putovima preko riječ-
nih prijelaza na sjeveru i planinskih prijevoja preko Velebita na
jugu. Struktura naseljenosti može se pratiti u sustavima gradin-
skih naselja ilirskih Japoda te kasnijim rimskim osvajanjima i
uspostavi sustava rimskih naselja. Tijekom srednjega vijeka na
području južno od Kupe (srednjovjekovna Hrvatska kojoj pri-
pada i Lika) nije nastao ni jedan kraljevski grad, no spominje se
niz feudalnih gradskih naselja nastalih uz utvrde. Iz srednjovje-
kovnog razdoblja poznato nam je oko 150 lokaliteta na kojima
su se nalazile crkve i oko 90 burgova. Gradska naselja, koja se u
povijesnim izvorima spominju kao forumi ili oppidumi,
Lika
fragmenti urbaniteta
Dr. sc. Ratko VUČETIĆ
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Znanstveni skup - sažetci izlaganja
Velebit - Paklenica