Page 42 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

42
O
pća slika Like, prostornog središta srednjovjekovne
Hrvatske, stvorena je tradicionalnom predajom o kraju
prepunom gradova. Usmena predaja navodi ih oko
2 00. Kulturni pejzaž Like, prostor u posjedu hrvatskog plem-
stva nobiles ultra Gvozd
štena mjesta, ostaci prošlih vremena goto-
vo nisu uočljivi te, ako se izuzmu jedva vidljivi lokaliteti gradi-
na i gradišta, cjelokupna struktura naseljenih krčevina i naselja
Like, onakva kakvu danas možemo vidjeti, stvorena je tek u
XVIII. stoljeću. Najstarije podatke o srednjovjekovnim grado-
vima (iz vojno-strateških razloga), a iznimno i sakralnim spo-
menicima, nalazimo u XVII. stoljeću u djelima vojnih inženje-
ra i kartografa Pieronija (1636-1639), Stiera, Hollsteina (1690-
1700) te u grafikama Valvasora. Upravo su te bilješke pobudile
interes povjesničara s početka XX. stoljeća (Lopašić
-
že njihovim grafič-
kim prikazima gradova. Nasuprot gradova-burgova rano pre-
poznatih u povijesnoumjetničkoj literaturi, srednjovjekovni sa-
kralni spomenici Krbavsko-modruško-senjske biskupije, koje
na temelju izvora i toponima možemo reambulirati, prepoznati
su u literaturi kasnije. Zabilježeni su samo oni najreprezen-
tativniji
štarije. Ivan
Kukuljević polovicom XIX. Stoljeća, kao generalni konzer-
vator za Slavoniju i Hrvatsku, putuje Likom te u njegovim
bilješkama prvi put nalazimo crtež
ća tekst s arhitektonskim nacrtima crkve
u Oštarijama ostaje osamljenim prikazom nekog spomenika
sakralne arhitekture. U drugoj polovici XX. stoljeća A. Horvat
prvi put progovara o srednjovjekovnoj umjetnosti Like, roma-
ničkim i gotičkim sakralnim gradnjama, pleteru i stećcima. Tek
u novije vrijeme Z. Horvat, uz reambulaciju terena i bilježenje
svih poznatih izvora o crkvama krbavske biskupije, uvodi tu
problematiku u povijesno umjetničku literaturu.
– nobiles de Croatia, devastiran je u
ratu s Turcima. Napu
, Laszow
ski, Szabo) te kasnije R. Horvata, koji se slu
- Brinje (dvorska kapela sv. Trojice) i O
kapele u Brinju, a u prvim
decenijama XX. stolje
Srednjovjekovni spomenici Like i Krbave
u povijesnoumjetničkoj historiografiji
Dr. sc. Diana VUKIČEVIĆ
ŽIJA
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
-SAMAR
bitke i posljedice srbijanske oružane agresije. Ratove i ratna
stradanja/razaranja ubrajamo u skupinu vanjskih i ne-
demografskih čimbenika depopulacijskih procesa. Kao takvi
oni su više nego bitan destabilizacijski činitelj kretanja i razvo-
ja stanovništva na nekomprostoru.
čko-senjska županija je zbog svoje geo-prometne i geo-stra-
tegijske važnosti bila jednomod važnijih ciljeva agresora, pa su
se tijekom cijelog Domovinskog rata na njezinom području vo-
dile brojne vojne akcije i operacije. Veliki dio županije je u raz-
doblju od 1991. do 1995. godine bio okupiran i u sastavu Re-
publike srpske krajine
-
županiji iznadpro-
sječno visoki. Prisilne migracije (prognaništvo/izbjeglištvo)
su, uz poginule i nestale tijekom rata, najznačajnije kategorije
demografskih gubitaka, s dalekosežnim posljedicama po sa-
dašnji i budući demografski razvoj Ličko-senjske županije.
Li
«
». Izravni migracijski demografski gubi
ci su u odnosu na prijeratni broj stanovnika u
P
rema nizu relevantnih demografsko-statističkih podata-
ka i pokazatelja, Ličko-senjsku županiju danas ubrajamo
među one hrvatske županije i krajeve koji imaju vrlo ne-
povoljna demografska kretanja. To se ponajprije očituje u izra-
zitoj ukupnoj i prirodnoj depopulaciji, poodmaklom procesu
demografskog starenja te u gotovo posvemašnjem prostornom
populacijskom pražnjenju koje je dovelo do značajnog demo-
grafskog osiromašenja i pojave svojevrsne demografske sub-
ekumene (polupustoši), koja kazakterizira sve veće dijelove
Ličko-senjske županije.
đu važnije determinatne nepovoljnih trendova i procesa u
kretanju i razvoju stanovništva Ličko-senjske županije unatrag
gotovo dva desetljeća treba, dakako, uključiti demografske gu-
Me
Demografski gubitci Ličko-senjske
županije u Domovinskom ratu
Dr. sc. Dražen ŽIVIĆ
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
VI LA
E
L
E
B
I
T
A
Plitvička jezera