Page 47 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

47
GRAD OTOČAC
Najveće industrijsko središte
zdanja velikih trgovačkih kuća, Madiga i
Konzuma, novoizgrađeni park koji ople-
menjuje prostor otočkog autobusnog kolo-
dvora, a Otočani su dobili i suvremeno
uređeni prostor nove gradske tržnice, sve-
čano otvoren 2 002 ., te prostor nove Na-
rodne knjižnice otvoren ove godine.
Osobito su ponosni na Sportski centar koji
nudi različite rekreativno-sportske sadrža-
je.
Nekad industrijski najrazvijeniji grad u re-
giji, danas je otvoren stranim investitori-
ma, a poduzetničke aktivnosti nastoje se
intenzivirati aktualnom izgradnjom po-
slovne zone na Špilniku. Time se potiče
otvaranje radnih mjesta, ali i zaustavljanje
depopulacije, što je izrazito demografsko
obilježje i ovog dijela regije. Dijelom i
zbog zaustavljanja tog trenda te zbog za-
državanja mladih ljudi, u Otočcu je
(2 001.) utemeljen Upravni odjel Veleuči-
lišta u Rijeci koji danas djeluje u okviru
Veleučilišta „Nikola Tesla“ u Gospiću, pa
je Otočac, radom tog Odjela, uz predškol-
sko, osnovnoškolsko i srednjoškolsko ob-
razovanje i grad visokoškolskog obrazo-
vanja.
Ali i grad koji je otvoreniji i komunikacij-
ski povezaniji s ostatkom Hrvatske. Mo-
derna auto-cesta, otvorena 2 004., dokida
posljednje tragove njegove stoljetne ma
ginalizacije i još više ga uključuje u mo-
dernizacijske procese, odvodeći ga ukup-
nošću njegovih resursa i razvojnih šansi
korak dalje u postindustrijsko doba 2 1.
stoljeća.
r-
Posljednje desetljeće upravo je i obilježe-
no tim preobražajem koji se vidi u revitali-
zaciji njegovog gospodarskog, društvenog
i kulturnog života, u obnovi privatnog sek-
tora i uslužnih djelatnosti, u razvoju poljo-
privredne proizvodnje, malog i srednjeg
poduzetništva, u sve većoj usmjerenosti na
turističku djelatnost, osobito na razvoj
eko-turizma, ruralnog, lovnog i sportsko-
ribolovnog turizma. Kulturno-povijesna i
prirodna baština sve su značajniji resurs
njegova gospodarskog razvoja. Hidrološ-
ke i pejsažne vrijednosti rijeke Gacke, uz
turistički sve privlačnije mlinice na njenim
izvorima u Sincu, ostale etnografske i ar-
heološke spomenike te uz ekološku oču-
vanost prostora, komparativna su prednost
i uvjet njegove brže socioekonomske revi-
talizacije. Otočani su toga itekako svjesni,
kao i svoje sve veće usmjerenosti na oblike
privređivanja koji su u skladu s politikom
održivog razvoja, a kojima već pridonose
općemnapretku svoga grada i cijele regije.
Velik pomak ogleda se u obnovljenoj in-
frastrukturi, pa valja izdvojiti kilometre
obnovljenih cesta i uvedenu javnu rasvjetu
u skoro svim naseljima na području Grada
te aktualne radove na rekonstrukciji kana-
lizacijskog sustava. Sliku suvremenog
Otočca izmijenile su i graditeljske inter-
vencije u njegovo stoljetno urbano tkivo.
Obnovljena je povijesna urbana jezgra de-
vastirana u Domovinskom ratu 1991., re-
dizajniran gradski park u skladu sa suvre-
menim parkovno-arhitektonskim rješenji-
ma. Njegovu urbanu sliku izmijenila su i
Grad Otočac uspješno se obnavlja od
teških posljedica Domovinskog rata u
kojemu je bila okupirana trećina teri-
torija. Raste ulaganje stranog kapitala,
malo i srednje poduzetništvo te osobito
turizam zahvaljujući eko-vrijednosti-
ma rijeke Gacke i Gackog polja. Tu
djeluje i odjel Veleučilišta «Nikola
Tesla» iz Gospića s više studijskih
programa.
Otočac je smješten u dolini rijeke Gacke
koja je od prapovijesnih vremena prostor
intenzivnih gospodarskih i kulturnih mije-
na. U srednjem vijeku bio je biskupsko
središte, u doba Vojne krajine sjedište pu-
kovnije, a u Drugom svjetskom ratu pri-
vremeno i ratna prijestolnica antifašističke
Hrvatske.
Od kraja 15. i početkom 16. stoljeća Oto-
čac je u sustavu Vojne krajine koja će, te-
retom svoga naslijeđa, biti uzrokom socio-
kulturnog nazadovanja ovog dijela Hrvat-
ske u 2 0. stoljeću. Između dva svjetska rata
Otočac je jako trgovačko i kulturno središ-
te, a nakon Drugog svjetskog rata i vodeće
gospodarsko središte u Lici. U njemu rade
pivovara, ciglana, kožara, poljoprivredna
zadruga, osnivaju se poduzeća drvne, ke-
mijske, metalne, tekstilne, građevinske,
autoprijevozničke djelatnosti. Unatoč to-
mu, općina Otočac pripadala je zajednici
najsiromašnijih općina i tzv. nedovoljno
razvijenim krajevima SRHrvatske i taj ne-
povoljni regionalni status, uz modele
privređivanja iz socijalističkog razdoblja,
uzrokovao je njeno gospodarsko propada-
nje. Ogromne ljudske i gospodarske štete,
koje se i danas osjećaju, Otočac trpi u Do-
movinskom ratu kada neprijateljskim na-
padima nastaju velika oštećenja na infra-
strukturi, na gospodarskim i stambenim
objektima. Privremeno je bila okupirana
trećina teritorija grada Otočca, a štete u
gospodarstvu i infrastrukturi mjerile su se
milijunima maraka. Uništeno je oko 65 %
ukupnog stambenog fonda, a ratna razara-
nja utjecala su na drastičan pad proizvod-
nje u otočkim poduzećima. U ratnim stra-
danjima, koja su počela prvim napadom na
grad 2 9. srpnja 1991., ranjeno je 400 ljudi
dok ih je 99 poginulo, a u jeku rata, 17. stu-
denog 1991. Otočac je posjetio predsjed-
nik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđ-
man.
Osamostaljenjem Hrvatske 1990./91.
stvoren je povijesni okvir za socioeko-
nomski preobražaj i modernizacijske pro-
cese u koje se Otočac uključuje sve uspje-
šnije.
Identitet Like - gradovi i općine