Page 48 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

48
Povijest na svakom koraku
GRAD SENJ
do gospodarskog propadanja Senja. Pro-
pašću Austrougarske Monarhije 1918. i
stvaranjem Kraljevine SHS, Senj je na
margini u svakom pogledu. Velikosrpski
režim je gušio osnovna nacionalna poli-
tička i socijalna prava najvećeg dijela pu-
čanstva zbog čega veliki broj odlazi u emi-
graciju. Poslije 1945. grad stagnira, tije-
kom rata dvije trećine grada je razrušeno.
Jugoslavija je kažnjavala ovaj grad jer je
uvijek bio simbol otpora.
Stvaranjem samostalne Hrvatske države
stvorili su se uvjeti za svekoliki gospodar-
ski i kulturni razvoj ovoga drevnoga hrvat-
skog grada. Godine 1992 . Hrvatska je
ustrojila novi upravno-administrativni su-
stav sa 2 0 županija i Gradom Zagrebom.
Tada je osnovana i Ličko-senjska županija
u kojoj se nalaze četiri grada od kojih je
jedan i Grad Senj na čijoj površini od
660,83 km2 živi 8132 stanovnika u 2 3
naselja.
Senj je stoljećima bio kulturno središte u
Hrvatskoj, što dokazuju mnogi poznati
proslavljeni jezikoslovci, tiskari, književ-
nici, pripovjedači, dramatičari, kazališni
djelatnici, publicisti, te povjesničari i pri-
rodoslovci koji su u njemu djelovali. To
mnoštvo raznovrsnih intelektualaca pro-
nijelo je slavno ime Senja i domovine Hrv-
atske. Sa svojim književnicima, od kojih
su neki stupovi hrvatske književnosti, Senj
snažno sudjeluje u izgrađivanju hrvatske
književnosti. Navodimo samo najznačaj-
nije: Pavao Ritter Vitezović pjesnik, po-
vjesničar, narodnog prosvjetitelj, Vjence-
slav Novak, veliki Silvije Strahimir Kranj-
čević, Milutin Ciglar Nehajev i drugi.
Senj je poznat po svom uskočkom ponosu,
tvrđavi Nehaju jedinstvenom spomeniku
hrvatskog srednjevjekovnog obrambenog
graditeljstva. Izgrađena je 1558., a izgra-
dio ju je senjski kapetan i general Vojne
krajine Ivan Lenković. Već 1493. Senj je
imao svoju tiskaru te se s punim pravom
može nazvati kolijevkom hrvatskog tis-
karstva i hrvatske knjige te čuvarom gla-
goljaštva.
Kroz povijest je bio luka, privredno i pro-
metno središte, odredišna točka Josephine
i početak prastarih putova preko Vratnika.
To je grad u kojem su među zidinama i ku-
lama, skromnim kućama, reprezentativ-
nim zgradama i crkvama, zdencima, dvo-
rištima, ulicama, arkadnim “balaturama”
krovištima, voltama, svugdje ogleda žila-
va i ustrajno marljiva priroda senjskog
građanina svjesnog koja ga je majka ro-
dila.
dolazi do snažnog razvoja grada i gradi-
teljske djelatnosti.
Godine 1469. kralj Matija Korvin, bojeći
se Venecije, zauzima grad, pa ga Franko-
pani izgubiše. Proglašen je slobodnim kra-
ljevskim gradom s kapetanijom i kapeta-
nom. Kapetanija je začetak buduće Vojne
krajine. Senjska kapetanija bila je posebna
vojna oblast koja je obuhvaćala Senj, Oto-
čac, Brinje, Brlog, Starigrad, Karlobag i
Novi a nešto kasnije i cijelo Primorje. Se-
nju prijeti opasnost od Turske nakon bitke
na Krbavi 1493. i osvajanja Like i Krbave
152 8.
Nakon bitke na Mohaču 152 6. kada je na-
stala borba za prijestolje, Senjani pristaju
uz Ferdinanda Habsburškog, očekujući
pomoć u obrani od Turske. S teritorija ko-
jima su zavladali Turci, dolaze bjegunci,
nazvaše se uskocima. Uskoci postaju zna-
čajan faktor u obnovi Senja punih 80 go-
dina. Oni su bili žestoki neprijatelji ne sa-
mo Turaka, već i Mlečana s kojima su se
borili namoru.
Madridskimmirom 1617. uskoci su mora-
li napustiti Senj, bili su raseljeni, a u grad
dolazi njemačka posada. U vrijeme Josipa
II. Senj postaje važna luka na Jadranu,
gradi se cesta Senj-Karlovac (Josephina
finis 1779.), pomorski promet postaje živ-
lji. Početkom 19. st., u vrijeme Napoleona,
Senj postaje sjedište trećeg distrikta u Ili-
riji, a od 1813. opet je u Habsburškoj Ca-
revini, da bi potpisom cara Franje Josipa I
postao kraljevski i slobodni lučki grad.
Krajem 19. st. izgradnjom pruge za Karlo-
vac, te uvođenjem brodova na paru dolazi
N
a području gradine Kuk, prema
Senjskoj dragi, bila je predilirska,
a kasnije ilirska naseobina Senia,
od kojih je nastala vjerojatno rimska Seni-
ja, zatim srednjevjekovna Sena (Senna,
Segnia, Signia, Sena, Zennya) i danas grad
Senj. Spominje ga Pseudo-Skilak u IV st.
pr. Kr., a Ptolomej i Plinije kao veoma va-
žan trgovački grad i luku Za vrijeme seobe
naroda Senj je dosta stradao. Za vlast u
Senju se bore Zapadni Goti, Huni, Avari,
Slaveni.
U periodu od sredine IX. st. smjenjuje se
vlast Franaka ili Bizanta, kada Hrvati
formiraju svoje državne zajednice Dalma-
tinsku i Posavsku Hrvatsku na čelu sa
domaćim knezovima, a od 92 5. s kraljem
na čelu države. Senj je pripadao Gackoj
županiji, bio je sjedište senjske župe.
Kralj Bela III 1185. daruje Senj Templari-
ma. Osnivanjem biskupije postaje kultur-
no središte cijelog kraja. Poslije odlaska
Templara 12 69. jačaju krčki knezovi Fran-
kopani, pa narod, suci i vijećnici 2 0. 9.
12 71. ispred Crkve sv. Marije izaberu Vi-
da, kneza krčkog, za “vječitog upravitelja i
potestata”. Senj 1388. dobiva statut grada
koji mu darivaju Frankopani. Frankopani
su gospodari Senja oko 2 00 godina, kada
VI LA
E
L
E
B
I
T
A
Ja sam Vam poznati onaj posvuda od starine
Silan na oružju Senj, bogatstvom jednako jak.
Ja sam Vam onaj Senj, što pobjede preslavne dobiv
Bogu i kralju sam svom vjernost sačuvao sveđ.
P. R. Vitezović: Lementatio Segniae