Page 55 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

55
Boričevac
200. obljetnica župe
(Općina Donji Lapac):
Kada će Boričevljani dobiti svoju zemlju?
Boričevac – simbol stradanja
B
oričevac se spominje već u 13. stoljeću kao utvrda roda Boričević iz plemena Lapčana. God 152 1. zauzimaju ga Turci, a
ponovo je priključenHrvatskoj 1791. i naseljenHrvatima Bunjevcima. Katolička župa ustanovljena je 1807. S vremenom
se razvio u najveće naselje u Ličkom Pounju te je 1939. imao oko 1 500 stanovnika. U noći između 1. i 2 . kolovoza 1941.
oričevac su napali Srbi iz obližnjih mjesta te su stanovnici morali napustiti selo i skloniti se u Kulen Vakuf. Selo je spaljeno, a
preostali Hrvati ubijeni. Zločin je počinjen i prema Hrvatima iz obližnjih naselja Brotnja, Poljica, Mišljenovac, Gornji i Donji
Lapac. Stravično je svjedočenje po kojem je u selu Brotnja tada ubijeno 38 Hrvata, i to čitav tamošnji rod Ivezića, tako da su
bačeni u bezdan na Dabinoj strani, a među njima i 16 djece od 2 do 15 godina, 5 staraca iznad 70 godina i 15 žena. Srbi su potom
napali i Kulen Vakuf te i tamo pobili više stotina Hrvata i Muslimana. Tako su Hrvati u to vrijeme posve istrijebljeni iz ličkog
Pounja. Boričevljani se nakon Drugog svjetskog rata nisu smjeli vratiti u svoje selo pa su se naselili drugdje po Hrvatskoj,
ponajviše u okolici Bjelovara. Na mjestu njihova sela ostala je samo ruševina crkve kod koje su se prvi put okupili tek nakon
«Oluje». Brojna svjedočanstva o Boričevcu iznosio je svojedobno u više brojeva «VileVelebita»Milan Krpan –Milkan, a Nikola
Vidaković objavio je u brojevima 56 i 57 poduže svjedočanstvo o tadašnjem stradanju Hrvata u DonjemLapcu. Boričevac je, kao
i Udbina (iz koje su Hrvati sasvim iseljeni 1942 . i 1943. i također se u nju nisu smjeli vratiti) postao simbolom najsurovije ratne
tragedije hrvatskog naroda u Lici uDrugom svjetskom ratu jer su iz ta dvamjesta posve iskorijenjeni, a imovina im je oteta.
U
subotu 8. rujna u Boričevcu, kod
ostataka župne crkve Rođenja
Blažene Djevice Marije, okupilo
se bar tisuću ljudi iz svih krajeva Hrvat
ske kako bi dostojanstveno obilježili 2 00.
obljetnicu osnivanja župe Boričevac.
Brojni Boričevljani, predvođeni župni
kom fra. Jurom Prcelom, po prvi su put
unutar crkve, nakon 66 godina, molili za
pobijene iz 1941. godine kada su njihovi
pređi morali napustiti lička ognjišta i
skrasiti se diljem svijeta.
-
-
Procijenjuje se da danas Boričevljana i
njihovih potomaka izvan Boričevca ima
najmanje četiri tisuće, a njih oko 400 još
je prije nekoliko godina podnijelo za
htjev za povrat imovine koji nitko u drža
vi nije uslišio.
Uz pomoć Ministarstva kulture, koje je
osiguralo prvih sto tisuća kuna, započela
je i obnova župne crkve koja je uništena
1941. kada je iz Boričevca i okolnih sela
svoja ognjišta napustilo oko 2 500 Hrva
ta. Obnova ide sporo jer nedostaju sred
stva. (M. Č.)
-
-
-
-
Nakon toga, Ivan Pavičić (66), tajnik
Udruge Ličana župe Boričevac iz Bje
lovara, koji je posljednji kršten u mjesnoj
crkvi, otkrio je spomen ploču povodom
jubileja. Misa je, po 11. put nakon zavr
šetka Domovinskog rata, služena pored
crkve.
Po treći put u godini dana brojni su se
Boričevljani potpisali na peticiju Vladi
da im se vrati imovina u tome dijelu Like
u koji se u prošloj državi, nakon progona,
nisu smjeli vratiti.
-
-
Identitet Like - gradovi i općine