Page 56 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

56
GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA
ni. Isto su prošle i obiteljske kuće ako
nisu koristile za stanovanje ostalom ili
doseljenom srpskom stanovništvu. Na
području biskupije ukupno je stradalo 79
sakralnih objekata: 2 4 župne crkve (od
toga 9 potpuno razoreno i 12 teško ošte-
ćeno), 11 crkava koje nisu župne (od toga
5 potpuno uništeno i 2 teško oštećene), 18
kapela (od kojih 5 potpuno uništeno i 5
teško oštećeno), 2 1 župna kuća (od kojih
6 potpuno uništeno i 8 teško oštećeno), te
5 groblja (od kojih 1 potpuno uništeno i 3
teško oštećena). Povratak prognanih ka-
tolika na njihova ognjišta uslijedio je
nakon 1995. Hvala Bogu, sada su gotovo
sakralni objekti obnovljeni.
Gospić je odabran za biskupijsko središte
budući da je po mnogočemu središte šire
okoline, a kao županijski grad ima uvjete
bržeg razvoja. Gospićke gradske vlasti
darovale su zgradu s širokom okućnicom
za biskupski dom. Blagoslov obnovljene
zgrade obavljen je 2 5. ožujka 2 006.
I
dentitetu ličkog prostora svoje obi-
lježje dalo je kršćanstvo i crkvene
ustanove.
Dana 2 5. svibnja 2 000. godine papa Ivan
Pavao II. izdao je svečano pismo (bulu)
kojim dijeli dotadašnju Riječko-senjsku
nadbiskupiju na dvije crkvene jedinice:
Riječku nadbiskupiju i Gospićko-senj-
sku biskupiju. Spomenutog dana za pr-
vog biskupa imenovan je dr. Mile Bogo-
vić. Svečanost uspostave nove biskupije i
ustoličenje prvog gospićko-senjskog bis-
kupa bila je u Gospiću 2 5. srpnja, na dan
sv. Jakova, zaštitnika bivše Krbavske bis-
kupije.
Na prostoru nove biskupije bila su u sred-
njem vijeku četiri biskupska sjedišta:
Senj (oko 1150.-1969.), Krbava (1185.-
1460.), Modruš (1460.-1493.) i Otočac
(1460.-1534.). Bilo je na tom prostoru i
dvadesetak samostana. Kao biskupsko
sjedište preživio je Turke samo Senj. Što
se tiče samostana, po oslobođenju od Tu-
raka u Karlobag dolaze kapucini, a izme-
đu dva rata i trećoredci u Ogulin. U Gra-
čacu je sagrađen novi franjevački samo-
stan iza Domovinskog rata. Sestre Srca
Isusova su sagradile samostan uOtočcu.
Novoosnovana crkvena jedinica u Lici
ima iznimnu važnost kao jedino biskup-
sko sjedište na širokom prostoru između
Zagreba i Zadra te Rijeke i Banjaluke.
No, to je i dalje najslabije naseljeno pod-
ručje Hrvatske.
Više od polovice tog područja bilo je od
1991. do 1995. pod okupacijom. Gotovo
svi katolici bili su protjerani, a crkve i
ostali crkveni objekti sustavno uništava-
P
od današnjim imenom Gospić se spominje 1604., a u
turskim izvorima iz 1574. pronađen je podatak o
Gospojinu selu koje je nalazilo oko porušene Gospine
crkve. Godine 1789. gospićka župa broji 950 duša. Godine
1783. iz-građena je u središtu Gospića crkva posvećena
Navještenju Marijinom i sv. Josipu. Dva pokrajnja oltara
posvećena su sv. Franji, odnosno sv. Jeronimu. 15. rujna
1991. crkva je zapaljena. Budući da je nadsvođena, dosta je
toga u unutrašnjosti ostalo, i tek poslije stradalo jer se nije
moglo odmah postaviti krov kao zaštitu od oborina.
2 5. svibnja jubilejske 2 000. godine papa Ivan Pavao II.
proglašava je katedralom i prvom crkvom novoosnovane
Gospićko
senjske biskupije.
GOSPIĆKA KATEDRALA
Tablica 1. Prostorna struktura, površina i naseljenost
Gospićko-senjske biskupije (podaci za 2001. godinu),
te brojnost župa i klera (podaci od 1. 1. 2007.)
VI LA
E
L
E
B
I
T
A