Page 57 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

57
lovalo je od 1806. do 1940. Više od jed-
nog stoljeća bilo je jedina visokoškolska
ustanova u zapadnoj Hrvatskoj. Djelo-
valo je u zgradi nekadašnjeg franjevač-
kog samostana. Dalo je ne samo mnogo
vrijednih svećenika, nego i dosta kultur-
nih i prosvjetnih radnika svome narodu.
Od 1816. do 1845. uz teološki studij po-
stojao je i filozofski licej, kao preduvjet
za bogosloviju. Osnivanje konvikta
1857. u mnogome je pomoglo senjskoj
gimnaziji i bogoslovnom učilištu. Radi
nedaća Prvog svjetskog rata sjemenište je
zatvoreno 1919. godine, ponovno otvo-
reno 1933. godine, te zatvoreno 1940. go-
dine. Kroz Sjemenište i Filozofsko-teo-
loško učilište prošlo je oko 1.000 stude-
nata od kojih je više od 700 zaređeno za
svećenike.
S
enjsko-modruški ili krbavski bis-
kup Ivan Krstitelj Ježić u svom do-
pisu Kraljevskom ugarskom na-
mjesničkom vijeću od 2 5. svibnja 1805.
predložio je za područje svojih biskupija
osnivanje novih župa i kapelanija te uki-
danje nekih lokalnih kapelanija. Dana 11.
kolovoza 1807. godine Vijeće obavješta-
va biskupa Ježića da je Njegovo veličan-
stvo prihvatilo biskupov prijedlog i time
su:
Dotadanje lokalne kapelanije, njih 51,
promaknute u župna središta. (Velikim
slovima su naznačene one koje su danas u
Gospićko-senjskoj biskupiji.) To su:
ALEKSINICA, BAŠKE OŠTARIJE (iz
Ledenika u B. O. premješteno župno sije-
lo 182 0.), BILAJ, BLAGAJ, BRUŠA-
NE, BUNIĆ, BUŽIM, CESARICA, Crni
Lug, DABAR, Divjake, Dol, JOSIP-
DOL, KALUĐEROVAC, KOMPOLJE,
KORENICA, KRASNO, Krmpote, Ku-
kuljanovo, Kuželj, LETINAC, Lič, Lok-
ve, LUKOVO OTOČKO, LUKOVO
ŠUGARJE, MALJEVAC, NOVI ULICI,
OTOK /D. (TROŠMARIJA), PALAN-
KA, PERJASICA, PLAŠKI, Plemenitaš,
Plešce, Podstene, Prezid, PRIZNA,
PROZOR, RAMLJANE, Ravna Gora,
Razloge, RUDOPOLJE-BRUVNO,
Selce, STARIGRAD, Šiljevica kod sv.
Jakova, ŠVICA, TRNOVAC, Tršće, TR-
ŽIĆ, Turke, VRATNIK, Zagon, Završje.
Nedavno je obilježena i 2 00. obljetnica
nastanka Senjskog sjemeništa.
Senjsko sjemenište, uz kraće prekide dje-
200. obljetnica uspostave novih župa u Lici
i Senjskoga sjemeništa
PRVI GOSPIĆKO SENJSKI BISKUP
M
ons. dr. Mile Bogović rođen je
u selu Cerovac, općina Slunj,
7. kolovoza 1939. Osnovnu
školu pohađao je u Nikšiću, Pazinu i Slu-
nju, bogosloviju u Pazinu. Za svećenika
je zaređen 1964. Na studij u Rim odlazi
1966. te na Fakultetu crkvene povijesti
Papinskog sveučilišta "Gregoriana" dok-
torira s tezom "Le relazioni della Chiesa
cattolica e gli ortodossi in Dalmazia du-
rante la Repubblica veneta nei secoli
XVII e XVII”. Na Visokoj bogoslovskoj
školi u Rijeci predaje crkvenu povijest.
Rektor je od 1974. do 1985., te od 1991.
do 1994. Objavljuje članke i radove iz
crkvene povijesti i hrvatske glagoljske
kulture. Za biskupa je zaređen 2 9. lipnja
1999. godine, a upravu novoosnovane
Gospićko-senjske biskupije preuzeo je
2 5. srpnja 2 000. godine. .
Identitet Like - Gospićko - senjska biskupija
trima vrhuncima (Velebit, Plješivica,
Klek), s morem i vodopadima (Plitvice,
Rastoke). Iznad vrhunaca stoje dvije
zvijezde koje simboliziraju dva središta
biskupije Gospić i Senj. Između njih stoji
glagoljsko slovo "Š" koje ima vrijednost
broja 2 000. što označava Svetu jubilarnu
godinu i godinu osnutka.
Geslo:
Štit:
"U ime Oca i Sina i Duha Sve-
toga". Biskupija je osnovana na pragu
trećeg tisućljeća, za koje je priprema te-
kla u znaku Presvetog Trojstva.
Novoimenovani biskup je kršten u crkvi
PresvetogTrojstva u Slunju.
Štit je uzet s grba ličkih plemića Pe-
rovića, na kojem je najstariji lik hr-
vatskog grba u kamenu (1491.).
Križ je temeljni znak. To je
znak senjske glagoljske tiskare koji se
nalazi na knjižici Spovid općena iz 1496.
Donji dio čine tri trokuta koji simboli-
ziranju kopneni dio biskupije s njegovim
Likovi u štitu:
GRB BISKUPIJE