Page 9 - Vila Velebita br 12

Basic HTML Version

9
gradskim centrima – Zagrebu, Zadru,
Splitu. Smanjeni su troškovi poslovanja
(prije svega transportni) i povećava se
konkurentnost poduzetnika. Iz dana u
dan povećava se vrijednost nekretnina, a
stvara se i pozitivna klima za zadržavanje
domaćeg stanovništva te za povratak i
naseljavanje. Prometna povezanost stvo-
rila je nove uvjete za razvoj srednjeg i
visokog školstva.
U županiji se ostvaruje projekt izgradnje
poslovnih zona, čime će se stvoriti pred-
uvjeti za indirektne razvojne efekte iz-
gradnje autoceste u vidu novih investicija
i povećanja zaposlenosti.
U svim povijesnim etapama Lika je uvi-
jek imala posebno mjesto i doprinos, pri
čemu je očitovala svoj mentalitet, otpor
surovoj prirodi i stalnu borbu za slobodu.
Kulturna baština iz svih povijesnih raz-
doblja uočljiva je na čitavom prostoru Li-
ke i županije, ali je najvećim dijelom
neistražena i nevrednovana. Većina os-
tataka starih kultura još je na mjestu po-
stanka ili pod zemljom. Veliki broj cr-
kava, naselja i utvrda izgradili su vlastela
Frankopani, Gusići, Kurjakovići (Karlo-
vići), Draškovići, Tugomirovići i Mogo-
rovići. U 14. i 15. stoljeća u Lici je cvje-
tala glagoljska pismenost. Vrhunac te
umjetnosti je Misal kneza Novaka
Disislavića (1368).
Među ličkim velikanima prednjače koz-
mopolitski genije Nikola Tesla i Otac do-
movine dr. Ante Starčević. U povodu
150. obljetnice Teslina rođenja (2 006.)
otvoren je, zahvaljujući angažiranju Vla-
de Republike Hrvatske, Memorijalni
centar «Nikola Tesla» u njegovu rodnu
Smiljanu pokraj Gospića. Izgradnjom
spomen-doma dr. Ante Starčevića u
Velikom Žitniku potkraj Domovinskog
rata Vlade Republike Hrvatske i prvi
predsjednik dr. Franjo Tuđman dali su
svoj obol uspomeni na ovog dičnog sina
Like i Hrvatske.
Pouzdano se nadam da će znanstveni
skup o identitet Like doživjeti pun uspjeh
i ogovoriti na mnoga postavljana i otvo-
rena pitanja našeg vremena.
Svim sudionicima želim ugodan boravak
u našoj sredini i uspjeh u znanstvenim
istraživanjima ličke tematike.
ručju županije zaštićeno je 149.758,6 ha,
što čini 2 8% teritorija, a na njezinu su
području čak tri nacionalna parka. Time
je ona na prvom mjestu u Hrvatskoj. Ve-
lebit je proglašen svjetskim rezervatom
biosfere, a na njegovu su području Naci-
onalni park Sjeverni Velebit, Park prirode
Velebit i Nacionaln park Paklenica dio
kojega pripada županiji. Nacionalni park
Plitvička jezera uvršten je, kao spomenik
prirode, u UNESCO-ov popis svjetske
prirodne baštine. To je najstariji hrvatski
nacionalni park, jedan od najpoznatijih
nacionalnih parkova u Europi i okosnica
turističkog razvoja županije, koji godiš-
nje posjeti i više od 750.000 posjetitelja.
Turistička ponuda Ličko-senjske župani-
je temelji se i na drugim iznimnimprirod-
nim i kulturnim bogatstvima, od pitomih
riječnih dolina, kao što je dolina rijeke
Gacke, do kamenitog, u more uronjenog
otoka Paga. Na obalnom dijelu županije
turistički su centri Senj, Karlobag i No-
valja.
Županije obiluje mogućnostima za raz-
voj poljoprivrede. Poljodjelske površine
u županiji obuhvaćaju ukupno 2 68.146
ha. Najveći udio u ukupnim poljopri-
vrednim površinama imaju livade i paš-
njaci. Oranice čine 2 1% ukupnih poljo-
privrednih površina, a danas je zasijano
svega 39% oranica, što pokazuje trenut-
nu neiskorištenost potencijala za razvoj
poljoprivrede. Posebno se ističe moguć-
nost razvoja eko-poljoprivrede. Sve je vi-
še novih «mladih» poljoprivrednih gos-
podarstava koji uspješno usvajaju suvre-
mene tehnologije agro-proizvodnje. Po-
kazatelji za razdoblje 2 002 .-2 006. poka-
zuju rasta broja poljoprivrednih proizvo-
đača, užu specijalizaciju i tržišnu orijen-
taciju. Registrirano je 4 837 obiteljskih
gospodarstava koja proizvode za tržište
te 14 zadruga i 16 udruga.
Posebnu pogodnost razvoju gospodar-
stva, a poglavito turizma, daje središnji
prometni položaj županije u Republici
Hrvatskoj. Dovršenjem autoceste Zagreb
– Split, čija dionica Bosiljevo - Sv. Rok
prolazi prostorom županije, njezin sre-
dišnji prometni položaj dobiva značenje
poveznice hrvatskoga sjevera i juga. Po-
boljšana je kvaliteta života stanovništva
zbog prometnog približavanja velikim
«Nema ni u geografskom, a kamoli u et-
nografskom i povijesnom okviru zanim-
ljivijeg predjela u našoj domovini, nego li
je … junačka Lika, to čudestvo prirodnih
ljepota, ta kolievka starih hrvatskih
vitezova.» (Radoslav Lopašić, 1888.).
Početak našeg stoljeća i milenija obilje-
žen je zanimanjem za pitanje identiteta,
od laika do znanstvenika. Identitet per se
znači biti različit od drugih pa ću u ovom
osvrtu staviti naglasak na gospodarstvo
Like, potom na povijesno naslijeđe i kul-
turnu baštinu. Ličko-senjska županija
najveća je hrvatska županija koja se pro-
stire na 5.350,50 četvornih kilometara i
obuhvaća 9,46 posto državnog teritorija.
Prema popisu stanovništva iz 2 001. žu-
panija je imala 53. 677 stanovnika, od-
nosno 10 stanovnika po km2 , što je odre-
đuje kao najslabije naseljenu županiju u
Republici Hrvatskoj. No na prostoru da-
našnje županije koncem 19. stoljeća živ-
jelo je 187.000 stanovnika. Od tada se taj
broj neprestano smanjuje zbog ekonom-
skih i političkih razloga. Stoga je demo-
grafska obnova jedan od najvećih izazo-
va pred kojima se županija danas nalazi.
Strateška prednost županije proizlazi iz
očuvanosti ekološki visoko vrijednog
prostora, raznolikosti pejzaža, ambijen-
talnih vrijednosti i raznolikosti kulturnog
naslijeđa. Sve ono što je nekad predstav-
ljalo gospodarsko zaostajanje – danas se
pretvara u komparativne prednosti koje
urbanizirana Europa visoko vrednuje.
Zaštićeni dijelovi prirode osobito su vri-
jedan dio prirodnih potencijala. Na pod-
Uzroci zaostajanja Like postaju prednosti
Milan Jurković, dipl. ing.
župan ličko-senjski
U povodu znanstvenog skupa