Page 3 - Vila Velebita br 13

Basic HTML Version

K
roz samo nekoliko mjeseci,
mali usnuli gradić Karlobag
smj e š t e n u p o d n o ž j u
gorostasa Velebita dobit će obilježje
po kojem će ga svaki prolaznik
pamtiti i prepoznati. Karlobag, grad
koji još od 14. stoljeća ima sva
obilježja grada, povijesno je i
kulturno bogato područje, a Šime
Starčević, svećenik i jezikoslovac,
svakako je najznačanija osoba te
povijesti. Svatko tko imalo poštuje i
njeguje riječ hrvatsku ne može ostati
r avnoduš an p r ema i s t i nsk im
ostvarenjima ovoga jezikoslovca.
Vraćanjem pod vlast carske Austrije,
1814. godine Šime Starčević, stric
Oca Domovine, Ante Starčevića
postavljen je na čelo župe u
Karlobagu gdje učestvuje u javnom
životu grada i revno obavlja svoju
svećeničku dužnost. Prije dolaska u
Karlobag, 1812. godine u Trstu
objavljuje djelo „Nova ricsoslovica
iliricska“ u kojem bilježi i razlikuje
četiri akcenta riječi u štokavskom
govoru kako se i danas bilježe.
Zalagao se za štokavski književni
jezik ikavskog izgovora na narodnoj
osnovi, te u razdoblju od 1849. do
1850. godine u „Dalmatinskom
glasniku“ objavljuje u nastavcima
gramatiku narodnog ikavskog govora
pod nazivom„Ričoslovje“.
Umro je 14. svibnja 1859.godine i bio
pokopan u grobnici pored glavnog
ulaza župne crkve Sv. Karla
Boromejskog, međutim njegov grob i
nadgrobni spomenik 1957. godine
barbarski su uništeni.
Iz njegove upornosti, zalaganja i
pokazanih nam rezultata svi možemo
učiti, a nadasve početi njegovati lik i
djelo Šime Starčevića. Zato u ovim
VI LA
E
L
E
B
I
T
A
Zašto spomenik
Šimi Starčeviću u Karlobagu?
Dr. sc. Ive Mažuran: Zašto spomenik Šimi Starčeviću? Odgovor je vrlo jednostavan. Zbog njegovih velikih djela
kojima je dokazao da je živio u ono doba, a svojim idejama dokazao nam je da je živio godinama ispred svog vremena.
jesenskimdanima, dok nas bura prikuje uz kućni prag veseli nas da su se rodile
ideje koje će u našem malom mjestu odati dužno poštovanje takvoj velikoj
osobi.
Svojim velikim doprinosom hrvatskoj kulturi, Šime Starčević zadužio nas je
da mu vratimo bar manji dio onoga što je on dao za nas. Stoga nas veseli
postavljanje spomenika ovomvelikomčovjeku koji je polovicu svog životnog
vijeka dao za Karlobag. Uz Šimin spomenik u ovom gradu svakako nas veseli
i namjera da naša škola nosi naziv ovog velikana. Tim činom razvijat ćemo
svijest mladih generacija da se, po uzoru na Šimu Starčevića bore za svoje
ideale, a ujedno ne zaborave žrtvu i napore hrvatskih velikana u stvaranju
hrvatske države.
Među građanima Karlobaga, koji su i prometno i kulturno udaljeni od većih
mjesta, ovakva ideja znači početak kulturnih djelovanja na ovom području.
Vraćanje usnule tradicije svakako je i početak bolje budućnosti, jer njegujući
svoje prethodnike, odgojiti ćemo kvalitetnije nasljednike.
N
a godišnjice smrti Šime Starčevića, priča Marija Šegota, odlazilo se
na svetu misu u crkvu Sv. Karla Boromejskog i poslije mise
posjećivao se njegov grob, U to vrijeme župnik je bio Zvonko
Milinović, rodom iz Karlobaga, kojega su mučki ubili partizani vješanjem u
GorskomKotaru. Sjećam se da su u crkvi postojale velike orgulje koje kad su
svirale, čulo se preko na otok Pag. Na grobu je pjevao crkveni zbor u kojem
sam i sama pjevala, skupa sa drugim mještanima i svim učiteljima iz škole.
Kad su komunisti došli na vlast zabranili su nam i spomen na Šimu Starčevića.
Marija Šegota
, jedini živi svjedok štovanja Šime
Starčevića u Karlobagu
2
Spomenik Šimi Starčeviću