Page 68 - Vila Velebita br 14

Basic HTML Version

S
igurno ste si, bezbroj puta
postavili pitanje, zašto neki
ljudi žive jako dugo, izgledaju
mlađe nego što imaju godina ili
rijetko oboljevaju, dok je kod nekih
od vas situacija sasvim suprotna. Vi
imate problema sa štitnjačom, srčani
ste bolesnik kao i vaša pokojna mama
ili imate šećernu bolest i visoki tlak
koje se u vašoj obitelji javljaju već
generacijama. Sve naše dobre i loše
osobine, razlike i sličnosti, određene
su genima, odsječcima molekule
deoks i r ibonukleinske ki sel ine
(DNA) koja je proučena po prvi puta
50-tih godina prošlog stoljeća a
nalazi se u svakoj stanici našeg
organizma. Taj genetski materijal
dobili smo od naših roditelja, prenijet
ćemo ga našim potomcima i on će
nas, u interakciji s okolišem,
određivati cijeli nas životni vijek.
Ideja da se u genima skriva šifra
razvoja bolesti, začeta je u trenutku
postavljanja temelja suvremene
medicinske genet ike. Ona je
prihvatila izazov da odgovori na
tisuće pitanja pred kojima se našla
dotadašnja medicinska znanost, a na
koja nitko nije mogao dati odgovor.
Danas je prožela svaku granu
medicine te je priskrbila prodoran
uvid u uobičajene bolesti. Priznati
svjetski genetičar Viktor McKusik
rekao je jednom da je „genetika u
medicini ono što je atomska teorija u
znanosti fizike“. To dovoljno
dočarava važnost medicinske
genetike u sklopu suvremene
medicinske znanosti. Pronalaskom
metoda kojima se geni mogu izdvojiti
iz molekule DNA, proučavati,
umnožavati ili čak prebacivati iz
jedne stanice u stanicu, dobiveni su
revolucionarni rezultati u smislu rane
dijagnoze i terapije različitih bolesti.
Do danas su znanstvenici otkrili oko
1000 gena koji su direktno povezani s
različitim bolestima a svaki dan se
otkrivaju novi. Nažalost, iako se na
tome intenzivno radi, još ne postoji
adekvatan način kojim bi se
„bolesni“ gen izrezao iz stanice i
zamijenio zdravim, ali učinjen je
ogromni napredak na otkrivanju gena
koji su važan pokazatelj da bi neka
osoba u svom životu mogla oboljeti
od određene bolesti ili da od nje već
boluje. Tako danas sa sigurnošću
možemo ispitati da li netko nosi gen
za razvoj neuroloških bolesti kao što
su Alzheimerova i Huntingtonova,
postoji li predispozicija za nastanak
šećerne bolesti u mladosti, raka
debelog crijeva, raka štitnjače i raka
dojke, možemo otkriti još prije
rođenja djeteta da li postoje genetske
abnormalnosti kao što su mongo-
loidizam (Down sindrom), lako se
može di jagnost icirat i cist ična
fibroza, hemofilija (abnormalna
sklonost krvarenju), obiteljska
Naši geni
Oprostite,
gospodine doktore ...!
Za Vilu piše: dr. Darko Katalinić
VI LA
E
L
E
B
I
T
A
66