Page 56 - Vila Velebita br 15

Basic HTML Version

55
O
putovima preko Starih vrata na Velebitu od prapovijesti do danas u literaturi je malo spomena, a razlog
tomu je što na području Karlobaga arheološka istraživanja ni do danas nisu provedena, pa su se tumačenja
njegove antičke i predantičke prošlosti zadržala na razini pretpostavki. Čini se da je za ovo područje malo
tko mario, pa tragovi bogate prošlosti Karlobaga nepovratno propadaju.
Tragove ove prometnice našao sam i u samom središtu Karlobaga što znači da je staro rimsko naselje Vegijum bilo
sagrađeno tu na zapadnoj strani Baške drage, a ne s druge strane, kilometar istočnije kako se dosad mislilo. O
nekadašnjem načinu življenja na ovim prostorima govore nam i drugi pronađeni tragovi iz bliže i daleke prošlosti
kao što su: gradine, natpisi na stijenama, grobovi i druga brojna zdanja.
Srednjovjekovna i novovjekovna graditeljska baština doživljava istu sudbinu, prepuštena je zubu vremena, kao da
nema nikakav kulturno-povijesni značaj.
Tragomrimskih dvokolica
Prošla su dva milenija od kako su
rimski graditelji napravili cestu za
kolni promet od Vegija (Karlobag)
preko Velebita prema Lici. Sve do
današnjih dana za nju se nije znalo
premda je na kamenu sve ostalo
zapisano. Kako sam je otkrio i što je
od nje ostalo u riječi je i slici ove
knjige.
Do otkrića ove antičke komunikacije
nipošto nije došlo slučajno. Upravo
ovdje, na središnjem prostoru
Velebita, mnoštvo je prapovijesnih i
antičkih putova i staza koji se i dan
danas dobro vide. Bilo je realno za
očekivati da oštarijski prijevoj koji
je konfiguracijski najpovoljniji za
prijelaz preko inače teško prolaznog
Velebita, krije odgovor na brojna
pitanja na koja nam do danas nisu
odgovorili ni svi dosadašnji istra-
živači.
U dosadašnjoj se literaturi tek
ponegdje spominju ostatci Rimskih
putova, a sve ostalo o njima su
pretpostavke. Na prve tragove
Rimske ceste koja je išla od Vegija
preko Oštarijskih vrata naišao sam u
proljeće 2002. godine. Kasnijim
istraživanjem sam utvrdio da
tragovi dvokolica s razmakom
kotača od 117 cm vode iz centra
Karlobaga do podno Kubusa na
prijevoju Stara vrata u ukupnoj
dužini oko 14 km. Dalje prema Lici
pouzdanih tragova još nisamnašao.
Osim kolotraga na stijenama ljutog
podvelebitskog krša našao sam
nekoliko uklesanih napisa (na
slikama).
Zašto ova, gotovo dvije tisuće
Od Karlobaga do Starih vrata najkraći put je ovaj vodovodni što se na slici vidi lijevo
gore uz Lomivrat i Pričac. Potpuno istim smjerom uz samo mala odmicanja vodi
prastari put za pješake. Terezijanskom, a osobito Karolinskom cestom putovalo je
tovarno blago