Page 57 - Vila Velebita br 15

Basic HTML Version

VI LA
E
L
E
B
I
T
A
56
godina stara, cesta nije otkrivena
ranije stoji u činjenici što je ovo
područje ili površno ili nikako
arheološki istraženo. Nagađalo se
samo o mogućem putu ali sasvim na
drugoj (krivoj) strani. Od Karlobaga
prema njegovom prirodnom zaleđu
Lici, u 18. i 19. st. sagrađene su još tri
ceste o kojim, će biti riječi kasnije.
Zeml jopisni položaj Velebi ta,
priobalja i njegova kontinentalna
zaleđa uvjetovao je njegovu
nasel jenost još od najstari j ih
prapovijesnih vremena. Široko
područje Like nastanjivali su Japodi
kojima su velebitski planinski
prijelazi prema moru bili životno i
strateški važni, što znači da su bili u
dodiru s Liburnima, vladarima
sjevernog Jadrana.
Sva primorska prapovijesna, kasnije i
antička stalna naselja, bila su
putovima povezana sa zaleđem
odnosno sa obalom. Da se naVelebitu
i živjelo, makar samo u ljetnim
mjesecima, govore nebrojeni mate-
rijalni dokazi. Dugogodišnjim
traganjem, osobito po primorskoj
strani padine, našao sam brojne
gradine i nastambe građene u
suhozidu, putove koji su sve do
novijeg doba korišteni, različita
nakupljališta vode, suhozide, uru-
šena zdanja po brežuljcima, napise na
stijenama, kolotragove i dr. Mnoga
od njih su iz pretpovijesnog doba, a o
tome svjedočematerijalni dokazi.
Oktavijanovim pohodom na ilirska
plemena 35. godine pr. Kr. ovi krajevi
dolaze pod rimsku vlast, nastaju
promjene u načinu života, mijenjaju
se običaji i vjera, a staro se
stanovništvo romanizira.
Od starih razvijaju se nova rimska
naselja pa tako i Vegij (Karlobag)
prima rimsko građansko pravo i zbog
povoljnog geografskog smještaja
postaje raskrižjem kopnenih i
pomorskih putova.
Naselje s vremenom poprima sve
izrazitiju prometnu i trgovačku
važnost tako da su Riml jani
najvjerojatnije već u 1. st. po. Kr.
krenuli s gradnjom čvrstog puta za
kolni promet prekoVelebita.
Duboko urezani tragovi dvokolica
svjedoče o višestoljetnom prome-
tovanju preko oštarijske visoravni
prema unutrašnjosti. Rimska cesta
sama za sebe možda i nije veliko
Kolotrag visoko na stijeni sjeverno od sela Vidovca uz Karolinu. U pozadini je brdo
Kadulje i Knežićeva cesta.
U blizini Bile kuće ima više dobro sačuvanih tragova,a ovaj se nalazi uz sami rub
Karolinske ceste koja je napravljena između 1730. i 1640. godine. Ponegdje su
kolotrazi obrasli umakiju pa ih je teško zapaziti.