Page 58 - Vila Velebita br 15

Basic HTML Version

57
otkriće, ali svojim postojanjem
mijenja povijesnu sliku ovog
područja. Ona rješava mnoge
nejasnoće iz antičkih vremena
ponajviše na području Karlobaga i
njegove okolice a djelom i Like.
Dosadašnji istraživači i povijesničari
Rimski municipij Vegij smještaju na
prostor Vidovačke glavice i Drvišice
s istočne strane Baške drage i manjim
dijelom na njezine zapadne padine .
Isto tako ukazuju na nedefiniranu
cestu iz Baške drage koja preko
Trubaje i Konjskoga vijuga na
oštarijski prijevoj Ždrilo. Istina, tu
jedna cesta postoji, ali se radi o
Terezijani koja je građena 1786.
godine. U ono doba kao modernija,
međutim, nikada nije služila svojoj
svrsi.
Rimska cesta kako sam spomenuo
polazi od obale, ali iz središta
današnjeg Karlobaga, dakle jedan
kilometar zapadnije.
Ne govori li to u prilog činjenici da je
i glavno rimsko naselje bilo
smješteno upravo ovdje na zapadnoj
strani Baške ili Velike drage.
Sam grad Karlobag pretrpio je kroz
svoju povijest mnoga razaranja, a
svaki put se obnavljao onim istim
kamenim materijalom prijašnjih
gradnji tako da se danas u gradu jedva
naziru tragovi povijesnog doba. Bliža
okolica osobito područje Vidovačke
glavice (gradine) puno je tragova
zaboravljene predantičke i antičke
civilizacije ostavljene na milost i
nemilost sudbine i zuba vremena.
Bolja budućnost vjerojatno ne čeka ni
ostatke znamenite Rimske ceste koja
još do kraja nije ni istražena.
Sve je počelo 2002. godine kada sam
našao prve tragove kotača na oko 500
metara nadmorske visine, za koje
sam davno ranije čuo da postoje.
Zapazili su ih ledenički pastiri i sami
pretpostavili da se radi o žljebovima
koje su napravile «žinje» (metalni
obruč na kotačima zaprežnih kola),
ali kako ovdje?
Stjenovita vrlet ničim nije ukazivala
na moguću cestu pogotovo ne za
kolni promet. Fotografirao sam ih i
obj avio u gl as i lu Hrva t skog
prirodoslovnog društva «Priroda» i
glasilu za popularizaciju plani-
narstva, ekologije, prirodne i
kulturne baštine «Lički planinar», a
o pronalasku su pisala i dnevna
glasila. HTV ih je prikazao u jednoj
Ovo je teško čitljiv natpis na živoj stijeni kod Bile kuće sjeverno od Vidovca. Sadržaj
teksta do sada nije utvrđen a možda bi nammogao odati kakvu korisnu poruku. Ovakvi
natpisi na Velebitu nisu rijetkost i često govore o važnimpovijesnim zbivanjima. Stijene
s natpisom naš narod zove «pisani kamen«, a najpoznatiji je onaj iz Begovače o
kojem je prvi pisao Josip Brunšmid 1898. godine. Riječ je o ugovoru između ilirskih
plemena Parentina i Ortoplina kojim se Ortoplinima dopušta pristup izvoru.
Samo je živi kamen sačuvao “zapise” kotača.