Page 11 - Vila Velebita br 16

Basic HTML Version

Vila Velebita / Br.: 16 (108) - Prosinac 2008.
10
VILA VELEBITA
Ponos jednog vremena
Š
ko l sk i j ed r en j ak <<Vi l a
Velebita>> upisana je u knjigu
brodova kao jahta i kao školski
brod odjela za kulturu i školstvo
kraljevine Hrvatske, Slavonske i
Dalmatinske, a luka pristanka mu je
bio Bakar. Napravljena je od čelika,
imala je istisninu 370 tona, imala je
257 brt i 74 nrt, duljine svega 36,6 m,
širine 7,6 m i visine trupa 3,54 m. Sa
dva jarbola svaki visine 28 m i gaz
kroz vodu od 3,27 m. Ovaj jedrenjak
pomorske škole a potom i akademije
bio je ponos u svoje vrijeme u Bakru.
Za vrijeme drugog svjetskog rata
promijenio je vlasnika a kasnije
potopljen. Bakarski zaljev bio je
pomorsko središte na našem dijelu
Jadrana, a služio je kao sidrište, a
l j u d i u n j emu p omo r c i n a
prekomorskim jedrenjacima. Do
godine 1849. pomorci su školovani u
Rijeci ili Trstu a dolaskom bana
Josipa Jelačić na vlast otvorena je
njegovom zaslugom i nautička škola
u Bakru.1856 god škola mora prestati
sa radom do godine 1871. da bi od
ljeta Gospodnjeg 1874 poradila i na
svom materinjem hrvatskom jeziku.
Kraljevska nautička akademija
dobiva naslov škole 1917. god.,a od
1932. god. Postaje pomorska
trgovačka akademija. Danas je tek
dio prometnog fakulteta sveučilišta u
Rijeci. Znameniti ljudi koji su
predaval i ondašnj im budućim
pomorcima su matematičar dr.
Vladimir Varićak i dr. Franjo
Mihletić, biolog Narcis Damin,
meteorolog i geofizičar Andrija
Mohorovičić, povjesničar Bare
Poparić, te povjesničar Ivan Širola.
Toliko o školi, a kako je u stvari
nastao naš jedrenjak i ponos mladih
hrvatskih pomorac:
Pitomci nautičke škole u Bakru
vježbali su na brodovima danima od
tadašnje vlade u Mađarskoj Rijeci od
1880. god. Ideju o svom brodu
podržao je min. Kulture u hrvatskoj
vladi dr. Izidor Kršnjavi.Godine
1894. kupljena je jahta <<Farnese>>
vojvode od Parme i pod novim
imenom <<Margita>> (imenom žene
bana Khuena Hedervaryja ) služila
kao prvi školski brod jedne trgovačke
mornarice na cijelom Sredozemlju.
Školska krstarenja za približno 18.
pitomaca trajala su od subote do
ponedjeljka ujutro, te bi učenici već
bili na nastavi u 8.00 sati. Jednom
godišnje bilo je 20. – dnevno
krstarenje uzduž hrvatske obale za
sve one koji su imali sreću da se
popnu na brod. Čovjek koji je svim
silama kod hrvatske vlade u Zagrebu
izričito tražio veći brod je tadašnji
direktor <<Nautike>> u Bakru
umirovljeni kapetan korvete Vjeko-
slav Baborsky, da bi 1908. god.
Zaslugomnjega i njegovim idejama u
Njemačkom brodogradilištu Howa-
ldtswerke u Kielu izrađen projekt
jedrenjaka s pomoćnim parnim
pogonom. Nedugo potom hrvatska
vlada daje potrebnih 183 000 maraka
i direktor Baborsky može doći po
brod od 01.09.1808. god. Brod u
svojoj ljepoti porinut u more odmag
VI LA
E
L
E
B
I
T
A