Page 12 - Vila Velebita br 16

Basic HTML Version

11
je kršten imenom >>Vila Velebita>>.
Proba kod preuzimanja trajala je 4
sata, brzina mu je bila 10,2 čvora,a
stroj je utrošio 0,72 kg ugljena po KS
na sat.Zapovjednik je bio Ivan Turina
( p o s l j e d n j i z a p o v j e d n i k >>
Margite<< koju su prodali i do
rezanja je služila kao skladište
ugljena). Nakon 34. dana po
isplovljavanju stigla je naša ljepotica
>>Vila Velebita<<svečano u Bakru
08.10.1908., ali stanovnici su
bojkotirali prisustvo toj svečanosti
jer je na brodu bio i sin Mađarskog
bana Paula Raucha, omraženih
mađarona. Jedrenjak plovi u Rijeku
iskrcati stranca i vraća se u Bakar
gdje je zavladalo oduševljenje, novo
krštenje, posvećenje broda i službena
primopredaja. Debla jarbola i donji
križevi bili su od čelika, a gornji
križevi, krmeno deblo, nastavci
jarbola i sošnja od drveta. Sve
prostorije broda su električno osvije-
tljene, što je bilo rijetko za ono
vrijeme. Jedrenjak je imao 12-13
jedara ukupne površine 650-700
četvornih metara.Samo sa jedrima
brod je mogao ploviti brzinom do 13
čvorova. Pomoćni pogon bio je parni
stroj trostruke ekspanzije snage 300
KS (225 KW) a kotao se ložio
ugljenom. Najviša stalna brzina
stroja iznosila je 7 čvorova. Između
glavnog jarbola i krmenog kaštela
bila je druga palubna kućica sa 10
kabina za časnike, nastavnike i goste
broda t e brodsk i sa l on kao
učionica.Učenici, a bilo ih je do 40
spavali su u visaljkama u prednjem
potpaljublju, a bili su podjeljeni u
dvi je vrste. Posadu >> Vi la
Ve l e b i t a << č i n i l i s u s t a l n i
zapovjednik, strojar, vođa palube i tri
mornara koja su živjela u Bakru. Ljeti
kad je to bilo potrebno na našu
ljepoticu penjali su se i prvi časnik,
kuhar, radio telegrafist, ložač i
steward. Čovjek koji je ložio i na
>>Margar i t i<< i na >> Vi l i
Velebita<< je Josip Sinčić iz Bakra sa
radnim stažom od 43 god. Na obadva
broda. Kad se kapetan Turina
povukao sa broda 14.09.1909. na
njegovo je mjesto došao Eugen
Kavić, a poslje njega 01.05.1912. god
dolazi Nikola Gerechtshammer te je
isti zapovjednik do 1936. kad je
umirovljen. Zadnjih 5 godina do
drugog svjetskog rat zapovjednik je
Silvestar Lončarić.Prvi nonštromo
do kraja prvog svjetskog rat bio je
Kuzma Randić, a potom Vjenceslav
Benić i Abdon Micheli. Prva
krstarenja >> Vila Velebita<< počela
su u proljeće 1909.,a veća krsarenja
1912. u svibnju kad ide u Trst te
Pulu.Ministar dr. Kršnjavi sa
studentima zagrebačkog fakulteta
putuje u Veneciju i Ravenu. Uz
posljednje predratno krstarenje brod
isplovljava 22.05.1914. i ide u Split,
Makarskuz, Starigrad, Vis, Kotor,
Tivat, Zaton, Orebić, Vela luka i
Šibenik, ali se put prekida zbog ratne
opasnosti te se 28.07.1914. vraća u
Bakar. U Bakru je do 1915. te seli u
Novigrad kod Zadra, a tu je dočeko
29.10.1918. Tijekom krstarenja na
brodu su se održavale praktične
vježbe, a u slobodno vrijeme učenici
su čistili prostorije, prali palubu i
polirali metalne dijelove. Nakon
stanke brod sa učenicima 1922. iz
Bakra kreće put Napulja, Marse-
illesa, Barcelone, Alžira i Malte.
Krstarenja su bila česta,a 1929
ukrcani su i učenici strojarske škole
sa Česima, Slovacima i Bugarima. >>
Vila Velebita << je 1929 posjetila
svjetsku izložbu u Barceloni, 1932
bila je u Marceillesu, a 1935. u
I s t ambulu. Poče tkom drugog
svjetskog rata 1941 Talijani nakon
okupacije Dalmacije i prisvajanja
>>Vile<< mijenjaju i naziv >>
Palinuro<< . Kad je Italija sklopila
primirje i potpisala 08.09.1943. brod
ide iz Trsata u Pulu. Jedan drugi bro
koji je bio također otet i nalazio se
kod Talijana teglio je naš >>Pali-
nuro<< prema Puli, ali mu se 09.09.
pokvario stroj. Šteta je popravljena,
ali sad nije bilo dovoljno ugljena pa je
upućen u grad Ortonu gdje su već bili
Njemci. Tamo su brod zahvatila ratna
djelovanja jer je bio na liniji
razdvajanja i dosta oštećen. Njemci
ga nisumogli niti htjeli popraviti pa je
uz druge brodove potopljen. Ostalo je
zapisano da su ga u povlačenju
potopili Njemci potkraj 1943.
Olupina je poslje rat izvađena iz mora
i izrezana na komade. Nakon drugog
svjetskog rata u Hrvatskoj postoje još
dvije >>Vila Velebita<<. Jedan
istraživači u Rovinju,a drugi u Bakru,
nekadašnji drveni brod za prijevoz
putnika pod imenom >>Kali<<
sagrađen 1956. Postoje indicije da bi
se moglo u skoroj budućnosti
izgraditi suvremeni brod kao školski
jedrenjak za našu ratnu i trgovačku
mornaricu, ali i ope pod imenom
>>VilaVelebita <<.
Jedrenjak je imao 12-13 jedara
ukupne površ ine 650-700
četvornih metara.Samo sa
jedrima brod je mogao ploviti
brzinom do 13 čvorova. Pomoćni
pogon bio je parni stroj trostruke
ekspanzije snage 300 KS (225
KW) a kotao se ložio ugljenom.
Najviša stalna brzina stroja
iznosila je 7 čvorova.
Za Vilu piše: Milan Ladišić
http://www.vila-velebita.hr