Page 32 - Vila Velebita br 16

Basic HTML Version

javnih politika koji bi mogao živjeti u
svim tim državama. Zato danas, dok
pokušavamo stvarati europsku
državu, bitno je sačuvati i uspjeti
inkorporirati u Europski Ustav neke
odrednice koje smo mi stvarali kroz
našu povijest, a u sebi nose
univerzalnost provedbe, kontrole i
komparacije našeg specifičnog
društva. Samo europsko društvo je
multicentrično, te je na nivou javnih
politika potrebno slijediti načela
multicentričnosti uz poštovanje
mikrodimenzija pojedinih društava
koje će jednog dana stvori t i
konceptualni okvir za javne politike u
Europi, i u EU.
Danas se nalazimo negdje pred
vrat ima Europe , u fazi smo
usklađivanja svih propisa i zakona sa
zakonodavstvom EU i taj posao
odrađuju pregovarački timovi. No,
stvarnu informaciju o tome do kuda
su ti pregovori došli, kakvi doku-
menti se potpisuju, mi nemamo.
Upravo su nam te informacije nužne i
potrebne za svakodnevni život,
potrebne su nam da bismo mogli
ostvariti svoj smisao kroz sve
dimenzije društva i države.
Poneke informacije dostupne su na
službenim Internet stranicama
pregovaračkog tima, ali one su većini
stanovništva nedostupne. Dakle,
vidimo da postoje usko ciljane grupe
i pitamo se zašto samo one imaju
pravo i mogućnost da dobiju
informaciju koja je bitna za osobno i
grupno prestrukturiranje. Tu funkciju
i njenu opću vrijednost moraju
transparentno iznjedri t i javne
politike vladajućih političkih elita
koji trenutačno obnašaju )povijesnu)
transformaciju naše državnosti, tradi-
cionalnosti, a posebice transfo-
rmaciju naših budućih mogućnosti u
ostvarivanju pravednosti, jednakosti
i pravičnosti u EU.
31
Za Vilu piše: prof. Luka Maršić
modela koji je izronio iz drugog
nacionalnog sustava iz običajnih i
drugih razloga. Primjerice, sustav
jedinstvene hitne pomoći 911 u
Sjedinjenim državama ne uspijeva se
u nekim državama Europe imple-
mentirati u jedinstveni sustav 112. No
imamo i primjer koji je vrlo pozitivan
ukoliko su se iskoristile mogućnosti
d r ug e r a z i n e d a p r imj e r i c e
Ujedinjeno Kraljevstvo, iskoristi vrlo
propulzivan zdra-vstveni sustav
Hrvatske iz 1970-tih godina po
načelimaAndrije Štampara, i stvori u
svoju tradiciju jedan od najboljih
zdravstvenih sustava na svijetu, za
razliku od Hrvatske koji tendiraju u
različitim smjerovima te formira
zdravstvo koje nije ukorijenjeno u
duh i tradiciju, bez jasne distinkcije
između javnog i privatnog zdravstva.
Zbog takve neoptimalne javne
politike javlja se sustav u kojemu
raste problem korupcije a korisnici
gube povjerenje u vlastite institucije.
Ovo sve ukazuje da parcijalno
prenošenje određenih javnih sustava
nužno ne dovodi do očekivanog
boljeg rezultata, uslijed intera-
kcijskog djelovanja.
Sustavna mreža po nekim autorima i
teoretičarima javnih politika može
biti dominantno podijeljena na
nekoliko osnovnih tipova, koji su
uvjetovani sa određenim faktorima
kao npr : dominantni utjecaj vlasti ili
društvena dominacija;
brojem
socijalnih grupa: mreža bez glavne
grupe, zatim može biti mreža sa
jednom glavnom socijalnom
grupom, te sa dvije te tri ili više
glavnih socijalnih grupa.
U slučaju dominacije vlade, bez
društvenih grupa upućuje na
birokratsku mrežu, a uz društvenu
dominaciju participativna statička
mreža; ukol iko imamo jednu
dominantnu grupu, vladina domi-
nacija vodi klijentističkoj mreži, a
kod društvene dominacije zatvorena
mreža; u slučaju dvije glavne
socijalne skupine, dominantna vlada
stvara trovalentnumrežu, a društveno
dominirana korporacijsku mrežu; u
slučaju tri ili više socijalnih grupa u
vladinoj dominaciji stvara plura-
lističku mrežu, a društvena domi-
nacija utjecajnumrežu.
Ovo ukazuje na to da u tranzicijskom
društvu gdje dolazi do diferencijacije
unutar društva ukoliko se od jedne
dominantne društvene skupine
(uravnilovka u socijalizmu) javljaju
dvije oprečne klase, dolazi do
slabljenja javnih usluga ukoliko su
ranije bile bazirane na birokratskom i
kontroliranom nivou koji je bio
optimalan za uniformnu društvenu
skupinu. Raslojavanje stoga dovodi
do nužnosti stvaranja javnih usluga
koje će štititi raslojeno društvo na
svim dimenzijama – te promjenu
sintagme modela. Utjecaj pojedinih
društvenih skupina ukazivati će da li
mreža treba ići prema unifikaciji ili
uskoj specijalizaciji za pojedine
javne društvene djelatnosti.
Na nivou komparativnih nacionalnih
javnih politika, jasno je da se odluke i
modeli stvoreni u jednom duhu ne
mogu propagirati i implementirati
bez velikih posljedica, u drugi
mentalni i društveni kontekst
nacionalnih javnih politika. Dodatni
problem u toj diferencijaciji je u
pitanju da li društvena stvarnost
formira javnu politiku, ili se javnom
politikom želi nametnuti formiranje
određenih društvenih odnosa – dakle
u biti precipitiranje i usmjeravanje
društva putem usmjeravanja javnih
resursa u (ne)željenom smjeru.
Polje razvoja komparativne javne
politike je na križištu socijalnih
znanosti. Njen razvoj se u suvre-
menosti utemeljuje u političkim
znanostima, sociologiji, povijesti,
ekonomiji, a mnogi drugi specijalisti
uče jedni od drugih (primjerice odnos
psihologije i marketinga).
Francuska, Njemačka, Švedska i
Japan, Sjedinjene Američke Države,
Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska
predstavljaju simbole «zapadnoga
carstva» kulture i tradicije, no na
nivou strateških javnih politika one
su vrlo različite i stvarale su svoje
nacionalne javne politike u okviru
uskih političkih, ekonomskih i
socijalnih ideja i njihovih projekcija
neovisno što su neka njihova
djelovanja i interesi kroz povijest bili
usko povezani. Nisu bili u mogu-
ćnosti stvoriti i implementirati sustav
http://www.vila-velebita.hr