Page 33 - Vila Velebita br 17

Basic HTML Version

VI LA
E
L
E
B
I
T
A
Vila Velebita / Br. 17 (109) - Travanj, 2009.
32
povlačenju), britanska saveznička
vojska je izručila jugoslavenskom
režimu.
Tada, u nekoliko mjeseci nakon
sredine svibnja 1945., jugoslavenski
komunistički režim je – bez ikakvog
suđenja i uglavnom bez evidencije -
na području Slovenije i pojedinih
dijelova Hrvatske izvršio najma-
sovnija pogubljenja hrvatskih civila i
vojnika.
Zarobljeni Hrvati koji nisu pogu-
bljeni u Sloveniji upućeni su na
iscrpljujuće marševe smrti ili tzv.
križne putove. Mreža križnih putova
bila je najgušće isprepletena na
području Slovenije i sjeverne
Hrvatske, a pojedini krakovi križnih
putova dolazili su čak do jugo-
s l avensko- rumunj ske i jugo-
slavensko-grčke granice. OsimHrva-
ta koji su zarobljeni u Sloveniji, na
križne putove su priključivani i
mnogobrojni Hrva t i koj e su
komunističke vlasti na najrazličitije
načine nasilno odvodile od njihovih
domova.
Uz križne putove nalazio se i veliki
broj sabirnih, radnih i zarobljeničkih
logora, u kojima su duže ili kraće bili
zatvoreni zarobljeni hrvatski civili i
vojnici te druge internirane osobe.
Naime, jugoslavenski režim je
krajem rata donio odluku o osnivanju
sustava logora prema vojno-
teritorijalnom načelu, te je cijeli
jugoslavenski prostor bio i u
poratnim godinama prekriven
velikim brojem logora. Tako su nove
komunističke vlasti u Hrvatskoj kao
svoje logore koristile i prostor gotovo
svih logora koje su u ratu osnovale
sve sukobljene strane. Primjerice,
prema do sada dostupnim podacima,
komunističke vlasti su logor Jase-
novac koristile barem do početka
1948. godine. No, zbog potreba koje
je izazvala golema represija, komu-
nistički režim je osnovao i veliki broj
novih logora.
Sustavna masovna pogubljenja bez
ikakvog suđenja, te umiranja od
mučenja i iscrpljenosti događala su se
i diljem mreže križnih putova i
logora. O ovim pogubljenjima režim
je učestalije vodio različite vrste
skupnih ili pojedinačnih evidencija.
Treću vrstu sustavnih masovnih
pogubljenja bez ikakvih suđenja
predstavljaju pogubljenja koja je – u
završnom razdoblju rata i u poraću -
komunistički režim vršio nakon
zauzimanja («oslobađanja») poje-
dinih područja, gradova i mjesta. Ove
pogubljenja su pretežito provođena u
organizaci j i OZN-e, a prema
«spiskovima» koji su prikupljani i
obrađivani u ranijim razdobljima te
dopunjavani nakon osvajanja poje-
dinih lokaliteta. Dio ovih pogubljenja
je vršen neposredno nakon zauzi-
manja lokaliteta, dio nakon dodatnih
istraga u zatvorima i logorima, a dio
pod različitim drugačijim oko-
lnostima. O ovoj vrsti masovnih
pogubljenja sačuvano je i najviše
izvornih komunističkih podataka.
Glavni izvori svih saznanja o
sustavnim masovnim pogubljenjima
koja je komunistički režim provodio
krajem rata i u poraću nalaze se u
komunističko-partizanskim doku-
mentima i svjedočanstvima, a potom
u svjedočanstvima preživjelih žrtava
ili slučajnih svjedoka.
Isto tako, brojni komunističko-
partizanski dokumenti nedvojbeno
svjedoče da su masovna pogubljenja,
kao i drugi oblici represije, bili
sustavno planirani, pripremani,
organizirani i provođeni. Ovi
dokumenti nedvojbeno, izravno,
svjedoče i da je na čelu tog
zločinačkog projekta stajao državni i
par t i j ski vrh jugos l avenskog
komunističkog režima, kojeg je
predvodila njihova uvjerljivo stvarno
najmoćnija i kult-osoba Josip Broz
Tito.
Tek uvažavanjem navedenih činje-
nica koje se odnose na sustavnost
pripremanja i provođenja represije
jugoslavenskog komunističkog re-
žima moguće je razumijevati
razmjere zločina koji su počinjeni. To
se posebno odnosi na probleme
vezane uz prikrivena grobišta, koja
Prikrivena grobišta
Suočavanje sa zločinima jugoslavenskog komunističkog režima
Na temelju navedenih zastrašujućih činjenica, pred hrvatske državne i društvene institucije sve snažnije se postavlja
problem suočavanja sa zločinima jugoslavenskog komunističkog režima. Raspon tog suočavanja sastoji od
civilizacijske, društvene, nacionalne, etičko-moralne, povijesne, političke i pravne razine. Svaka od ovih razina
zahtijeva slijedeće:
1.
2.
3.
4.
cjelovita i objektivna saznanja o komunističkoj prošlosti
jasnu i nedvosmislenu javnu osudu i svekoliko vrijednosno distanciranje od zločinačkog komunisti-
čkog režima
provođenje praktične i simboličke dekomunizacije društvenog života u Hrvatskoj te ispravljanje
nepravdi koje je počinio komunizam
obilježavanje smr tno stradalih žr tava te iskazivanje javnog suosjećanja i solidarnosti obiteljima
žr tava i svima koji su preživjeli zlostavljanja komunističkog režima