Page 34 - Vila Velebita br 17

Basic HTML Version

ČASOPIS ZA LIKU I VELEBITSKO PRIMORJE
http://www.vila-velebita.hr
33
najneposrednije svjedoče o najtežoj i
najmasovnijoj vrsti zločina - susta-
vnim masovnim pogubljenjima bez
ikakvog suđenja.
Prvi osnovni problem je u tome što je
jugoslavenski režim za cijelo vrijeme
svog postojanja (1945.-19990.)
onemogućavao istraživanja i bilo
koju vrstu javnog govora o represiji
koju je provodio krajem rata i u
poraću. Čak i kod službenog
popisivanja žrtava rata (1950. i
1964.) režim je u «Uputstvima»
popisivačima - necivilizacijski i
protivno međunarodnom pravu -
odredio: «Svi oni koji su u toku
Narodnooslobodilačke borbe izgubili
život na strani okupatora i domaćih
izdajica bilo na koji način (kao borci,
pomagači, simpatizeri) ne smatraju
se žrtvama rata».
Režim je bio još drastičniji kad se
radilo o grobištima u kojima su se
nalazile mnogobrojne žrtve koje je
masovno i sustavno pogubila
komunistička tijela vlasti. Grobišta
su bi la razarana, uništavana,
pretvarana u smetlišta i na druge
načine prikrivana. Na taj način, žrtve
i njihova grobišta i grobovi jedno-
stavno «nisu postojali». Uz to, već
18. svibnja 1945. jugoslavensko
Savezno ministarstvo unutarnjih
poslova izdalo je zapovijed o
uništavanju «grobova Nijemaca i
drugih okupatora te nj ihovih
pomagača» i uklanjanju svih tragova
o njihovu postojanju. Ista zapovijed
je obnovljena i u kolovozu 1946.
godine, a na različite načine ona se
nalazila i u svim zakonima o
sahranjivanju i održavanju groblja.
Na taj su način grobišta fizički
ostajala prikrivena.
Članovi obitelji žrtava i druge osobe,
ako su znali ili pretpostavljali gdje se
nalazi grobno mjesto njihovih
najbližih, nisu smjeli posjećivati ili
obilježavati grobišta. Sve to je, za
vrijeme trajanja druge Jugoslavije,
bilo pod strogim nadzorom repre-
sivnih i drugih tijela komunističkog
režima.
Međutim, usprkos strahu od represije
režima i protoku deset l jeća ,
masovnost zločina i golema brojnost
žrtava i prikrivenih grobišta te veliki
broj preživjele rodbine, prijatelja i
svjedoka, nisu potisnuli u zaborav ni
žrtve niti grobišta. O tome zorno
svjedoči podatak da je - u proteklih 19
godina, na različite načine - na
području Slovenije, Hrvatske te
Bosne i Hercegovine evidentirano i
dijelom locirano približno 1.52 0
masovnih prikrivenih grobišta. Od
toga, u Hrvatskoj je do sada
evidentirano približno 840 masovnih
prikrivenih grobišta, u Sloveniji
približno 590, a u Bosni i Herce-
govini približno 90.
Nažalost, ovaj broj prikrivenih
grobišta nije konačan, jer se učestalo
pojavljuju saznanja o «novoo-
tkrivenim» grobištima na području
Slovenije i Hrvatske. Dosadašnja
evidentiranja i istraživanja prikri-
venih grobišta u Bosni i Hercegovini
su (zbog niza razloga) znatno
usporena i otežana, te u doglednoj
budućnosti treba očekivati saznanja o