Page 48 - Vila Velebita br 17

Basic HTML Version

ČASOPIS ZA LIKU I VELEBITSKO PRIMORJE
http://www.vila-velebita.hr
47
PROGON HRVATA IZ LIKE
KROZ PRIČU OBITELJI KNEŽEVIĆ
Piše: Mr.sc. Dario Knežević
O
vaj prilog temeljen je na
l i t e r a t u r n im i z v o r ima
naveden im u t eks t u i
usmenom kazivanju Franjke Kne-
žević (1914.-2 008.). Podijeljen je na
slijedeća poglavlja: Opće spoznaje o
rodu “Knežević”, Progon Hrvata iz
Like, Životopis Nikole Kneževića,
Rodoslovno stablo obitelji Knežević
i Literatura.
Luka Pavičić u knjizi “Kronika
stradanja Hrvata južne Like” na
stranicama 165-172 opisuje tijek
useljavanja Hrvata na područje Like
među kojima navodi i Kneževiće.
Luka Pavičić navodi: “U hrvatskom
korpusu na području Gračaca
nezaobilazni su rodovi koji su
iznjedrili velike i plemenite muževe,
poznate i s velikim dignitetom diljem
Europe i svijeta: Čubelić, Knežević,
Matijević, Tiljak”.
Pavičić dalje
navodi: “Predak dičnog i ponosnog
hrvatskoga roda na području Gradaca
je Martin Knežević, barun–general”
(166. stranica knjige, a fotografija je
Opće spoznaje o rodu "Knežević"
na 171. stranici gdje su i fotografije
ostalih znamenitih Kneževića toga
vremena). Prethodno, na stranicama
164 i 165 iste knjige, autor opisuje
Gradac navodeći: “Prema turskom
opisu iz 162 0. godine Gradac je imao
100 vojnika u tvrđi i izvan tvrđe, 150
dimova (kuća) po okolini koje su
davale 150 naoružanih vojnika, te tri
age. Drugi tvrdi grad u župi Hotuča
bio je grad Lukavac u većem selu
Ričice. I taj lokalitet narod zove
Gradina, i u njemu ima dosta vidljivih
tragova nekadašnjeg zdanja. Prema
sjeveru preko rijeke Ričice također je
lokalitet koji narod zove Crikvine. I
tu ima vidljivih tragova nekada
postojećeg sakralnog objekta. Ovi
tragovi materijalne kulture upućuju
na to da bi zaista grad Lukavac
mogao biti upravni centar (kastrum)
župe Hotuča, bar u začetku osnivanja
župe. Nijedan od ova dva lokaliteta
nije istraživan, a gradina na kojoj je
bio sagrađen tvrdi grad Gradac
potpuno je devastiran. Na tome
lokalitetu su gračačke vlasti podigle
velebni spomenik palim parti-
zanskim borcima i potpuno uništile
sve povijesne tragove o postojanju
starohrvatske župe Hotuča. Na tome
lokalitetu bila je plemenitaška obitelj
Knežević izgradila svoj dvorac, čiji
su tragovi također uništeni”.
Barun-general Martin Knežević
rođen je 1708. godine u Senju. Na
području Hrvatske Kneževići se
spominju od 15. stoljeća. U Lici se
prvi put spominju na području
Gradaca (Gračaca). Osim u knjizi
Luke Pavičića tako piše i u letku koji
je izdala Likovna radionica za izradu
grbova “KUSIN HERALDIZAJN”,
ZAGREB. Tekst u letku uzet je iz
knjige-kapitalnog dijela hrvatske
heraldike “Der Adel von Kroatien
und Slavonien” (“Plemstvo Hrvatske
i Slavonije”).
Luka Pavičić dalje navodi: “Kne-
ževići su na Gradini sagradili svoje
orlovsko gnijezdo. Godine 1476.
ugarsko-hrvatski kralj Matija Korvin
Navedena likovna radionica, u namjeri da trajno porodično obilježje sačuva
od zaborava, izradila je šesterobojnu reprodukciju grba s potpisom: pl.
Knežević 1763. Reprodukcija grba prikazanog na (umanjenoj) slici je
dimenzija 22x31 cm.
Citat opisa grba: “Štit: Podijeljen u četiri polja sa srcem štita u sredini; u
zlatnom srcu štita okrunjeni crni orao sa zlatnim lancem oko vrata; u 1. i 4.
plavom polju nalazi se koso položena četiri puta presavijena i okrunjena
zlatna zmija; u 2. crvenom polju nalazi se okrunjeni grifon; u 3. srebrnom
polju na zelenom tlu crni gavran sa zlatnim prstenom u kljunu, sprema se
na polijetanje.
Nakit: Tri okrunjene kacige: I) iz krune raste u lijevo okrenuti okrunjeni
grifon; II) orao kao u srcu štita; III) gavran sa prstenom.
Plaštevi: Plavo-zeleni; crno-srebrni; crveno-srebrni (Grifon: legendarna
neman, glave, krila i prednjih pandži kao u orla, a stražnjeg dijela tijela kao
u lava)”.