Page 39 - Vila Velebita br 18

Basic HTML Version

http://www.vila-velebita.hr
37
Rođen 1935. godine; Bicko selo, žup. Slav. Brod. Gimnaziju završio u Slav. Brodu.
Živi i radi u Zagrebu od 1961. godine. Pradjed Bartol-Bariša je rođen u Lovincu
1828. godine, gdje je proveo život.
Obrazovanje:
Doktorat znanosti na Ekonomskom fakultetu-Zagreb- iz područja
lokacijskih i regionalnih teorija i metoda analize;
Magisterij znanosti - područje teorija i metoda planiranja; Jugoslavenski
institut za ekonomska istraživanja u Beogradu ;
Studij urbane , regionalne i matematičke ekonomije u USA, Wayne
State University ,Detroit;
Diplomirani ekonomista , Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
Radno iskustvo:
(rujan) savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za gospodarstvo
ministar u Vladi Republike Hrvatske,
ministar u Vladi Republike Hrvatske,
domirovine
znanstveni savjetnik, Ekonomski institut Zagreb,
znanstveni asistent, Ekonomski institut Zagreb,
• 1
zaposlen u Ekonomskom institutu Zagreb, voditelj mnogobro-
jnih projekata i rukovodilac ustrojstvenih jedinica za teoriju i politiku razvoja.
Područja istraživanja i djelovanja:
• Teorija i politika gospodarskog i regionalnog razvoja ,
• Makroekonomska teorija, temonetarna i tečajna politika,
• Gospodarski sistem i strategija razvoja .
Objavio mnoštvo znanstvenih i stručnih radova. Znatan broj radova registrirano u
hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji.
1974.
1968.
1968/69.
1959.
2000-2002
1991/1992.
1990
1985
2005.
1962
962 do 2005.
Životopis
Hrvatski ekonomski suverenitet i recesija
Stjepan
Zdunić
Piše:
U
članku se raspravlja pitanje
politike oporavka hrva-
tskoga gospodarstva u dana-
šnjim globalnim i europskim prili-
kama sa stajališta ekonomskoga
suvereniteta. Utvrđuju se dva modela
ekonomske politike: prvo, koo-
rdinirani model sa Europskom
unijom i, drugo, model nacionalne
ekonomije, kao moguća polazišta.
Članak sadrži ove dijelove: Opće
okolnosti; Globalni i europski
kontekst; Strategija izlaza iz recesije
europskih tranzicijskih zemalja i
hrvatska zamka.
Krize ili recesije su duge tradicije,
koliko i kapitalizam. U ekonomskoj,
a posebno bankarskoj praksi, uvijek
se povezivala stopa privredne
aktivnosti, pa otuda i recesija, sa
nekom novčarskom varijablom:
kamata, kreditni plasmani, tečaj
prema zlatu ili nekoj ''superiornijoj
valuti''. Keynes je uveo i fiskalnu
var i j ablu u igru , t j . da se
manipuliranjemagregatne potražnje
može potaknuti agregatna ponuda, a
time oživjeti dinamičan rast
odnosno oporavak privrede.
Širenjem kapitalizma čitavim
globusom važna komponenta
postaje sistem međunarodnih
ekonomskih odnosa, i to trgovina
robom i uslugama, a po tom sistem
slobodnoga kretanja kapitala.
Nakon drugoga svjetskog rata,
putem platno bilančne regulacije,
stvaraju se novi elementi svjetskog
financijskoga i monetarnoga sistema.
To je ideja J.M. Keynesa i još nekih
američkih i europskih ekonomista.
Na toj osnovi nastaje Međunarodni
monetarni fond (MMF) i Svjetska
banka (WB). Osnovna svrha im je
pospješivanje međunarodne robne
razmjene uz politiku uravnoteženja
platne bilance, čemu je podvrgnuto i
financijsko tržište, t.j. tržište kapitala.
Svaka zemlja ima pravo regulirati
kretanje kapitala ovisno o potrebama
svojega razvoja, t.j. iz toga proi-
zlazeće tečajne politike. To je vrijeme
suverenih monetarnih sistema. Ubrzo
nastaju krize inflacije te platno
bilančne krize zbog neefikasne
1. Opće okolnosti
ČASOPIS ZA LIKU I VELEBITSKO PRIMORJE