Page 46 - Vila Velebita br 22

Basic HTML Version

Vila Velebita / Br. 22 (114) - Prosinac, 2013.
arheološkog istraživanja je isko-
pavanje prapovijesne gradine. Do
sada otkriveni arheološki ostatci
datiraju je u vremenski period od 4.
do 1 . s t . pr. Kr. U ovo j f az i
funkcioniranja lokaliteta, na vrhu
brda izgrađen je prapovijesni bedem,
a padina brda je oblikovana terasasto
sve do mora. Prapovijesni bedem,
prosječne širine 3,5 m, izvrsno je
vidljiv na terenu i na zračnim
snimcima. Izgrađen je od grubo
oblikovanih, megalitskih kamenih
blokova većih dimenzija složenih u
tehnici suhozida, što je ujedno i
tipična tehnika gradnje ovakvih
struktura u krškim krajolicima.
Ostatak terena je terasiran da bi se
dobile površine za svakodnevni
život.
Arheološkim istraživanjemotkrivena
je velika količina materijala koja
ukazuje i na intenzivne kontakte
ovog prostora sa Mediteranom.
Najveću količinu nalaza čine ulomci
keramike, a prevladavaju amfore
grčko-italskog tipa tipa (4.-3. st. pr.
Kr.) te ulomci amfora tipa Lamboglia
II. (2. – 1. st. pr. Kr.). Oba tipa amfora
pripadaju tzv. vinskim amforama.
Sljedeća po zastupljenosti je gruba
kuhinjska keramika. Prisutnost
kalcita omogućavala je veću čvrstoću
posuda te je ova keramika korištena
za kuhanje hrane. Tipološki, riječ je
većinomo raznimvarijantama lonaca
sa zaobljenim tijelom i izvijenim
obodom. Ostali oblici, poput zdjela i
šalica zastupljeni su u znatno manjoj
mjeri. Pronađeni su i ulomci fine
helenističke keramike, te slikane
keramike.
Istraživanjem su pronađeni i metalni
predmeti od kojih se posebno ističu
primjerci novca i fibule. Od novca je
najzastupljeniji novac Kartage koji se
datira u 221. do 210. g. pr. Kr. Radi se
o karakterističnom kartaškom novcu
na kojem je prikazivana glava božice
Tanit (avers) i konja s glavom
zabačenom natrag (revers). Prona-
đena su i dva primjerka prepo-
lovljenog novca sjevernoafričke
provenijencije.
Na više različitih pozicija pronađeni
su i ostatci nekropole. Grobovi su
izgrađeni od kamenih ploča složenih
na način da tvore škrinju, preko koje
se stavljala još jedna kamena ploča u
funkc i j i pok l opn i ce . Ti j ekom
povijesti su svi grobovi opljačkani
tako da nisu istraživani.
Već na prvi pogled ovaj kompleks
impresionira obimom radova podu-
zetima na Drvišici gdje je krški
krajolik oblikovan prema potrebi
tadašnjih stanovnika ovog područja. I
u periodu kasne antike Drvišica ima
značajnu ulogu, te se kao istaknuta
pozicija koristi za izgradnju utvrde
koja je kontrolirala širi prostor. U 13.
stoljeću na zapadnim obroncima se
gradi crkva Sv. Vida koja spada u
skupinu pl aninskih crkava na
Velebitu. Kasnoantička utvrda i crkva
Sv. Vida nisu arheološki istraživani,
te je zbog nedostatka podataka teško
reći nešto više o ovimobjektima.
Provedenim arheološkim istra-
živanjem po prvi put su prikupljeni
relevantni podatci o lokal i tetu
Drvišica. Dobiveni podatci su
značajni, no s obzirom na veliku
površinu lokaliteta, istražen je vrlo
mali segment. Stoga je istraživanje
neophodno nas t avi t i da bi se
prikupile ostale informacije o ovom,
površinski najvećem lokalitetu na
prostoruVelebita.
Foto: Zvonko Kucelin
Istraživanje na terasi u sondi 4
(foto: Zvonko Kucelin)
Vedrana Glavaš
Odjel za arheologiju,
Sveučilište u Zadru
Obala kralja Petra Krešimira IV 2,
23000 Zadar
E-mail:
vedrana.glavas@gmail.com
Za Vilu pripremila: Vedrana Glavaš
40